Povodom osmoga ožujka, Međunarodnog dana žena, u Rijeci je, u Art-kvartu u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u četvrtak, 7. ožujka 2024., organiziran Nulti dan manifestacije Women’s Weekend u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Festival Women’s Weekend održavat će se u Rijeci od četvrtka do nedjelje, 7. do 10. ožujka 2024., a bogat višesatni program Nultog dana, besplatan za sve posjetitelje, započeo je uvodnim panelom u kojem su sudjelovale rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Raspravu je moderirala Nevena Rendeli Vejzović, organizatorica Women’s Weekenda.
Rektorica Prijić Samaržija naglasila je važnost raspravljanja o rodno osjetljivoj tematici, naročito s obzirom na to da se, napredovanjem u ostvarivanju rodno osjetljivih politika, otvara sve više novih tema. Sveučilište u Rijeci aktivno sudjeluje u provođenju rodno osjetljivih politika kroz različite instrumente djelovanja od kojih je naročito istaknula Plan rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci i djelovanje Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci, te aktivno sudjelovanje u kreiranju europskih politika.
Prepoznali smo da je Rijeka vrlo otvorena sredina za ovakve teme pa smo se odlučili za organizaciju u Rijeci, rekla je Čović Vidović te navela poražavajuće statistike: svakog su dana u prosjeku 2 žene ubijene na prostoru EU-a; raste broj uznemiravanja, ali i ubijenih žena; 80 % žena brine se o djeci i nemoćnima, a samo 20 % muškaraca; samo 34 % žena u vrhu je poslovnog svijeta, a Hrvatskoj je ta brojka i dvostruko niža; žene su općenito 10-20 % niže plaćene od muškaraca. Dok nam je dojam možda nešto bolji, ovakve nas brojke alarmiraju, naglasila je.
Rektorica Prijić Samaržija dodala je kako indeks stanja ravnopravnosti spolova u Europi iznosi oko 70 %, dok je isti u Hrvatskoj 10 % niži – na oko 60 %. Napredak je prespor i ovim korakom trebat će 3 generacije da se približimo potpunoj ravnopravnosti. U znanosti je situacija sve bolja i sve je više žena, no kada se radi o pozicijama na samome vrhu – rijetko se žene na takve pozicije uopće i javljaju, što ukazuje na perzistiranje pojedinih odrednica patrijarhata.
Program se nastavio nizom produktivnih rasprava i izlaganja u kojima su istaknute sudionici govorili o brojnim aktualnim temama koje uključuju ravnopravno sudjelovanje žena u poslovnom svijetu, financijsku slobodu i samostalnost, kaznenopravnu dimenziju rodne ravnopravnosti, važnost rodno osjetljivog proračuna, budućnost poslovanja u okviru novih zahtjeva za ravnopravnost u upravnim i nadzornim odborima, status žena u javnom prostoru, usklađivanje poslovnog i privatnog života, rodne aspekte informacijskih poremećaja, društvenu ulogu sveučilišta u postizanju rodne ravnopravnosti i dr.
Na panelu o (ne)povratnosti napretka u području rodne ravnopravnosti i prava žena kao ljudskih prava, koji je potaknuo interes studentskog dijela publike, sudjelovali su rektorica Snježana Prijić-Samaržija, Nj. E. g. William Jean M. de Baets, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj i Nj. E. gđa Jessica E. Blitt, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Kanade u Republici Hrvatskoj, uz moderiranje Andreje Čović Vidović.
Nulti je dan završen izlaganjem Danice Kragić Jensfelt, profesorice računarstva na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu i članice Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, koja joj je 2023. godine dodijelilo počasni doktorat kao jednoj od vodećih svjetskih robotičarki koja svojim istraživanjima i dugogodišnjim pionirskim radom pridonosi razvoju umjetne inteligencije.
Uz rektoricu prof. dr. sc. Snježanu Prijić Samaržija, sa Sveučilišta u Rijeci i njegovih sastavnica sudjelovale su izv. prof. dr. sc. Dalida Rittossa, izv. prof. dr. sc. Adrijana Martinović, prof. dr. sc. Sanja Barić, Daria Glavan Šćulac, izv. prof. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić i doc. dr. sc. Brigita Miloš.
