Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u utorak, 12. prosinca 2023. održana je tribina pod nazivom ”Prema novom viđenju akademskog umirovljenja: Suvremeni trendovi i prakse” u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Kluba umirovljenih profesora Sveučilišta u Rijeci Academicus. Raspravu je moderirala ravnateljica Zaklade izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić, a događaj je bio dio obilježavanja 20. obljetnice osnutka Zaklade.
U raspravi su sudjelovali:
- zasl. prof. dr. Petar Glavič, voditelj Centra za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje na Sveučilištu u Mariboru
- zv. prof. Lučka Lorber, članica Odbora Centra za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje na Sveučilištu u Mariboru
- prof. emerit. dr. sc. Bruno Grbac, Član Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci i član Izvrsnog odbora Academicusa
- prof. dr. sc. Jasna Krstović, predsjednica Academicusa, Kluba umirovljenih profesora Sveučilišta u Rijeci
Uz paneliste, skupu su također prisustvovali:
- prof. dr. Juša Knez Riedl, članica Odbora Centra za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje na Sveučilištu u Mariboru
- zasl. prof. dr. Šime Ivanjko, profesor na Alma Mater Europaea, počasni konzul Republike Hrvatske i član Hrvatske akademije pravnih znanosti
Uvažene goste prigodno je pozdravila i izv. prof. dr. sc. Jasmina Dlačić, predsjednica Slovenskog doma – kulturno-prosvjetnog društva ”Bazovica” Rijeka; izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Prof. Ivanjko parafrazirao je Andrića i naglasio: Bivših profesora nema; oni to ostaju do smrti te naglasio kako je nužno potražiti i razumjeti smisao profesorskog rada i nakon njihova umirovljenja.
Prof. Krstović zahvalila je prof. dr. sc. Sanji Smojver Ažić, koja je godinama koordinirala program ”Sveučilište za 3. dob” i naglasila kako moramo učiti od kolega iz Maribora, koji već razvijaju nacionalnu mrežu udruga umirovljenih profesora. Umirovljenje sveučilišnih nastavnika nije u RH dobro riješeno. Ovo je stoljeće starijih ljudi, a u umirovljenicima se krije veliki potencijal. Nastavnički posao zapravo to nije; tu se radi o pozivu, zaključila je. Također je zahvalila Sveučilištu u Rijeci koje ulaže značajne napore u poboljšanje statusa svojih umirovljenika, no i dodala kako na tom polju ima još mnogo posla.
Prof. Glavić skrenuo je pažnju na činjenicu da se povećava broj umirovljenika, a smanjuje broj ljudi koji rade i to ne samo u Hrvatskoj. Naglasio je kako radi i u svojim 80-im godinama, a još uvijek (iz EU sredstava) osigurava 2 radna mjesta svojim suradnicama. Također je istaknuo i važnost zdravlja, kako fizičkog, tako i mentalnog. Sveučilište u Mariboru dobilo je oznaku ‘Starosti prijazno sveučilište’, a cilj nam je tu oznaku dobiju sva slovenska sveučilišta, kazao je. Predstavio je i Centar čiji je predsjednik i njegovo djelovanje.
Prof. Lorber prisjetila se da je kao prorektorica 2011. dobila resor održivog razvoja ikako su se vrlo brzo svi fakulteti priključili implementaciji strategije, za čiju je izradu angažirala upravo starije kolege, vrsne stručnjake. Sada među članstvom u Centru imaju 58 umirovljenih profesora te čak 5 ranijih rektora.
Prof. Grbac rekao je: Umirovljeni sveučilišni profesori ne bi se smjeli osjećati marginaliziranima. Mnogi od nas imaju itekako što za ponuditi. Čitav radni vijek sveučilišni profesor ulaže u sebe, educira se, nadograđuje… Umirovljenje ne bi smjelo izgledati tako da u petak odradiš zadnji dan, a već u ponedjeljak – nema studenata, nema dvorane, nema mailova, poziva… Umirovljenje bi trebalo biti postepeno i trebalo bi pronaći za to odgovarajući model.
