U susret Forumu europskih sveučilišnih alijansi, koji se održava u Barceloni u sklopu španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija održala je glavno uvodno predavanje pod nazivom „The role of higher education institutions in a new era in Europe” na seminaru „Building new university leaderships to transform Europe” u organizaciji mreže GUNI (Global University Network for Innovation).
Suočavajući se s brzim promjenama i shvaćajući važnost reakcije i odgovora na promjene i izazove, GUNI (Global University Network for Innovation) je okupio europske stručnjake u području visokog obrazovanja s ciljem rasprave o temama važnim za sveučilišta. Institucije visokog obrazovanja, kao glavni akteri u društvima znanja, suočavaju se s nizom izazova na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, a koji zahtijevaju odgovore u suradnji s vladom, socio-ekonomskom zajednicom i partnerstva s drugim europskim i svjetskim sveučilištima.
Kaskada kriza kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, demografski pritisci, politički sukobi, prisilne migracije, povećane nejednakosti s jedne strane i digitalizacija i evolucija tržišta rada s druge strane, neki su od primjera izazova s kojima se suočavaju institucije, a koji su ujedno povezani s Programom UN-a za 2023. i ciljevima održivog razvoja (SDGs). Upravo su sveučilišta izvor promjena i pokretači transformacije društva, s imperativom razvoja politika koje će mijenjati političku, ekonomsku, društvenu, kulturnu i ekonomsku sferu. Rektorica Prijić-Samaržija u svojem je predavanju konkretizirala pritiske sadašnjosti i društvene izazove s kojima se sveučilišta suočavaju i koji utječu na razvoj sveučilišta. Na temelju transformacijske agende za sveučilišta, koja podrazumijeva jačanje europske dimenzije visokog obrazovanja, ponudila je potencijalna rješenja, mapirala dinamike promjene i osvrnula se na vodstvo kao pokretača u transformaciji sveučilišta.
Kroz svoja 4 zaključka ponudila je moguće smjerove razvoja. Prvo, sveučilišta koja teže budućoj otpornosti i održivosti trebala bi se usmjeriti na rješavanje multiplikativnih učinka društvenih izazova, u okolnostima rastućeg javnog skepticizma o vrijednostima obrazovanja/stručnosti i znanosti vjerodostojnost sveučilišta sve više ovisi o iskazivanju odgovornosti. Drugo, sveučilišta se moraju mijenjati. Budućnost europskih sveučilišta ovisi o transformaciji utemeljenoj na sveukupnom razumijevanju sadašnjih i budućih društvenih izazova za Europu, valorizaciji važnosti jačanja europske dimenzije za sveučilišta te o čvrstoj i konkretnoj financijskoj potpori na razini EU-a. Treće, budući ne postoje spontane transformacije, istinska transformacija zahtijeva odgovarajuću potporu i financiranje EU-a. Konačno, ključna odgovornost za transformaciju visokog obrazovanja leži u snažnom vodstvu, koje ukljucuje široku strukturu upravljanja na sveucilistima, a podrazumijeva razvoj kompetencija i vještina koliko i duboko razumijevanje akademskog etosa.
Na samom početku seminara okupljenima su se obratili Joan Guàrdia, rektor Sveučilišta u Barceloni, Maria Espinet, voditeljica Odjela za obrazovanje Zaklade la Caixa, i Vanessa Debiais-Sainton, voditeljica Odjela za visoko obrazovanje pri Europskoj komisiji, a nakon uvodnog predavanja održan je panel Sveučilišta kao lider u pokretanju društvenih promjena. Na panelu su sudjelovali Peter Madsen, Sveučilište u Oslu, Marija van der Wende, Sveučilište u Utrechtu, Sijbolt Noorda, bivši predsjednik Magna Charta Universitatum Observatory, Laila de Nadal, rektorica Sveučilišta Pompeu Fabra, a panelom je moderirao Joseph M. Vilalta, direktor mreže GUNI (Global University Network for Innovation).
Na seminaru su također sudjelovali Quim Salvi, rektor Sveučilišta Giroan, zamjenik predsjednika Katalonske asocijacije javnih sveučilišta (ACUP), Daniel Crespo, predsjednik GUNI-a, predsjednik Katalonske asocijacije javnih sveučilišta (ACUP), Joaquin Nadal, ministar za istraživanje i sveučilišta Katalonske Vlade.
Program samog događaja možete pronaći u nastavku.
