OBZOR 2020.

Obzor 2020.

Obzor 2020. (Horizon 2020) (razdoblje: 2014.-2020.) je okvirni program Europske unije za istraživanje i inovacije koji objedinjuje Sedmi okvirni program (FP7), dio Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).

Više o programu Obzor 2020.

Pod istim nazivnikom obuhvatiti će se projekti razvoja i komercijalizacije koji će proširiti prostor suradnje znanstvenog i poslovnog sektora, oslanjajući se pritom na strateške dokumente EU EUROPA 2020, Unija inovacija (Innovation Union) i izgradnja Europskog istraživačkog prostora (European Research Area) te na taj način dati dodatni poticaj ekonomskom rastu i zapošljavanju u Europi te širenju Europskog istraživačkog prostora.
Proračun iznosi preko 72 mil. EUR, a radni programi biti će definirani svake dvije godine.

Jedna od glavnih karakteristika programa Obzor 2020. su pojednostavljena pravila za sudjelovanje i to na način da je jedinstveni skup pravila prilagođen cijelom istraživačkom i inovacijskom ciklusu, usklađen s financijskim uredbama i koherentan s ostalim novim programima EU.

Program je namijenjen svim dionicima iz svih sektora koji su uključeni u inovacijski lanac vrijednosti. Sredstva su namijenjena jačanju suradnje znanstvenog i poslovnog sektora u postizanju konkretnih rezultata pri čemu će inovativni mali i srednji poduzetnici dobiti priliku za financiranjem svojih projekata. Njima će dodatno biti olakšan pristup Programu kroz aktivnosti Europske poduzetničke mreže i inicijativu Eurostars.

Obzorom 2020. se potiče javno partnerstvo kroz Zajedničke tehnologijske inicijative (Joint Tehnology Inititatives), zatim kroz javno javna partnerstva ERA-NET scheme koja pružaju potporu koordinacije nacionalnih programa država članica dopunjavanjem pojedinih područja i aktivnosti putem zajedničkih natječaja, kao i potpore putem zajedničkog programiranja (Joint Programming) između zemalja članica EU.

Temelj projekta čine tri glavna prioriteta:
Prioritet 1.: Izvrsna znanost (Excellent Science)
Prioritet 2.: Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership)
Prioritet 3.: Društveni izazovi (Societal Challanges)

 

Prioritet 1.: Izvrsna znanost

Osigurava dugoročnu konkurentnost europskog istraživačkog prostora na svjetskom tržištu i to kroz povećanje izvrsnosti europskog znanstvenog potencijala, osiguranje neprestanog priljeva vrhunskih istraživača u Europu i omogućava pristup vrhunskoj istraživačkoj infrastrukturi.

Ciljevi ovog prioriteta ostvaruju se kroz sljedeće aktivnosti:

Mala i srednja poduzeća imaju potporu za sudjelovanje u ovom prioritetu, izvrsnoj znanosti kroz aktivnosti Marie Sklodowska-Curie aktivnosti i Budućih i tehnologija u nastajanju.
Ovi projekti imaju na raspolaganju 33% ukupnog raspoloživog iznosa financiranja Obzora 2020.

Prioritet 2.: Industrijsko vodstvo

Potiče i ojačava konkurentnost u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, u tehnologijama vezanim za aktivnosti Svemira i u 6 ključnih tehnologija: nanotehnologiji, mikro-nanoelektronici, fotonici, naprednim materijalima, biotehnologiji i naprednim proizvodnim sustavima i preradi.
Pomaže privlačenju privatnog kapitala u razvoj i inovacije potičući mala i srednja poduzeća koja se bave istraživanjem:

Industrijsko vodstvo (Industrial leadership) čini:

Projekti ovog prioriteta imaju na raspolaganju 23% ukupnog raspoloživog iznosa financiranja Obzora 2020.

 

Prioritet 3.: Društveni izazovi

Ovaj prioritet obuhvaća različite aktivnosti, od istraživanja do tržišta s naglaskom na inovacije u najširem smislu uključujući i uspostavljanje veza s aktivnostima europskih inovacijskih partnerstva (European Innovation Partnership – EIP).

Ovaj prioritet čine:

Za ovu prioritetnu os predviđeno je 41% ukupnog raspoloživog iznosa financiranja Obzora 2020.

Posebne dvije aktivnosti su horizontalnog karaktera, Širenje izvrsnosti i sudjelovanja i Znanost u i za društvo. Ukupno imaju na raspolaganju 1,3 mil. EUR
Radni programi i natječajna dokumentacija biti će objavljeni na jedinstvenom mjestu za elektroničku administraciju istraživačkih i inovacijskih projekata financiranih sredstvima EU – Research and Innovation Participant Portal, a bit će objavljeni i na portalu Obzor 2020.

Program EURATOM za istraživanje i osposobljavanje za razdoblje 2014. – 2018. dopunjuje aktivnosti Obzora 2020. u području nuklearnih istraživanja.

Aktualno

Program Obzor Europa (2021. – 2027.)

Obzor Europa je sljedeći program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. – 2027.

Planirani program nastavit će pokretati europsku znanstvenu izvrsnost putem Europskog istraživačkog vijeća i stipendija Marie Skłodowska-Curie i razmjenjivati te prikupljati znanstvene savjete, tehničku podršku i namjenska istraživanja Zajedničkog istraživačkog centra (JRC). To će nadodati novu razinu ambicija i pojačati znanstveni, ekonomski i društveni utjecaj EU financiranja.

Prijedlog ovog ambicioznog okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za ciljeve ima:

  • jačanje znanstvenih i tehnoloških temelja EU-a i europskog istraživačkog prostora (ERA)
  • povećanje inovacijskih kapaciteta, konkurentnosti i broj radnih mjesta u Europi
  • ispunjenje prioriteta građana i održavanje našeg socioekonomskog modela i vrijednosti

Za program Obzor Europa Komisija je predložila proračun u iznosu od 100 milijardi EUR.

Prijedlog je da program Obzor Europa bude implementiran kroz 3 stupa:

Prvi stup Izvrsnost u znanosti podržava granične istraživačke projekte koje su sami istraživači definirali i pokrenuli putem Europskog istraživačkog vijeća, financira stipendije i razmjene za istraživače kroz Marie Skłodowska-Curie akcije i ulaže u istraživačke infrastrukture na svjetskoj razini.

Drugi stup klastera Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe izravno potiče ključne tehnologije i rješenja kojima se podupiru politike EU-a i ciljevi održivog razvoja. Uključuje i aktivnosti koje provodi Zajednički istraživački centar koji podržava Europsku Uniju i nacionalne politike sa samostalnim znanstvenim dokazima i tehničkom podrškom.

Treći stup Inovativna Europa potiče revolucionarne inovacije koje stvaraju nova tržišta te ekosustav koji pogoduje inovacijama. Za cilj ima da Europa postane vodeća u tržišnim inovacijama putem Europskog vijeća za inovacije.

Na sljedećoj poveznici možete pronaći najnovije informacije o programu. Također, na ovoj poveznici možete preuzeti posljednju verziju prezentacije s informacijama o Obzoru Europa na hrvatskom jeziku, a na ovoj poveznici na engleskom jeziku.

Vrste troškova u Obzoru 2020.

Izračuni troškova u Obzoru 2020. mogu biti prikazani na četiri različita načina: stvarni troškovi (actual costs), jedinični troškovi (unit costs), fiksna stopa (flat rates) ili paušali (lump sums).

Svi projekti sufinancirani iz EU programa koriste jednu od navedenih vrsta troškova. Prihvatljivost ovih troškova opisana je u člancima 123. i 124. Financijskih pravila Europske komisije (ECs Financial Regulation) i detaljnije je razmatrana u kontekstu Obzora 2020. u Vodiču kroz model ugovora o bespovratnim sredstvima (Annotated Model Grant Agreement, verzija 25. studeni 2016.).

Stvarni troškovi predstavljaju stvarne troškove nastale tijekom projekta. Troškovi trebaju biti izravno vezani uz provedbu pojedinih projektnih aktivnosti, provjerljivi i knjiženi prema računovodstvenim standardima organizacije. Svarni troškovi osoblja mogu se prikazati temeljem načina izračuna prikazanom u Vodiču kroz model ugovora o bespovratnim sredstvima (Annotated Model Grant Agreement), koji definira tri moguća izračuna satnice.
Novost u odnosu na FP7 je promjena troška poreza na dodanu vrijednost koji je u Obzoru 2020. prihvaljiv trošak.

Jedinični trošak predstavlja fiksan iznos po jedinici mjere (npr. po kliničkom testiranju ili po satu  korištenja određene infrastrukture, opreme). U određenim slučajevima, troškovi osoblja također mogu spadati u ovu kategoriju troška te se bilježe prema uobičajenoj praksi organizacije. Primjerice, vlasnici i zaposlenici malih i srednjih poduzeća (SMEs) koji ne dobivaju plaću mogu uključiti troškove osoblja u jedinične troškove. Također, Marie Skłodowska-Curie akcije koriste ove troškove za podmirenje troškove plaća znanstvenika.

Fiksna stopa  sastoji se od zadanog postotka. U Obzoru 2020. fiksna stopa se koristi jedino za prikaz indirektnih troškova koji iznose 25% prihvatljivih indirektnih troškova.

Paušalni troškovi su iznosi koji pokrivaju jednu ili više vrsta troškova. Uvjeti primjene paušalnih troškova i pripadajućih troškova  opisani su u Radnim programima (Work Programmes). Primjer paušalnog troška je financiranje prve faze u Instrumentu za mala i srednja poduzeća u kojem je uspješni kandidati primaju 50.000 EUR za izradu studije izvodljivosti.

Vodič kroz model ugovora o bespovratnim sredstvima (Annotated Model Grant Agreement) zamjenjuje FP7 Vodič za financijska pitanja (Guide to Financial Issues). Ova dva dokumenta nisu zakonski obvezujuća no omogućuju razumijevanje različitosti između FP7 i Obzora 2020. ugovora o bespovratnim sredstvima.

Vodič kroz model ugovora o bespovratnim sredstvima (Annotated Model Grant Agreement) nudi primjere izračuna kalkulacija i uspoređuje ishode koji mogu biti zbunjujući, npr. razlika između sudjelovanja treće osobe i podugovaranja te ostalih vrsta ugovaranja. Budući je to samo Vodič kroz model ugovora o bespovratnim sredstvima može biti izmijenjen u bilo koje doba. Stoga je potrebno koristiti posljednju verziju dostupnu na mrežnim stranicama portala za sudionike (Participant Portal).

Više informacija o troškovima i financijskim pitanjima

Pravna pitanja

Korisni sadržaji

Često postavljana pitanja

U vodiču H2020 Online Manual možete naći upute za pojedine korake procesa prijave projektnog prijedloga, od traženja natječaja do upravljanja projektom.
Na mrežnoj stranici Frequently Asked Questions Participant Portala možete naći odgovore na najčešće postavljena pitanja vezana uz program.

Odgovori na najčešće postavljena pitanja vezana uz COVID-19

Alati za traženje partnera za sudjelovanje u Obzor 2020. natječajima

Intelektualno vlasništvo i prava intelektualnog vlasništva

Europski IPR Helpdesk je službena inicijativa Europske komisije za pitanja intelektualnog vlasništva koja pruža besplatne, profesionalne te osnovne savjete i informacije o intelektualnom vlasništvu (IP) i pravima intelektualnog vlasništva (IPR).
IPR Helpdesk publikacije: vodiči, studije slučajeva i ostali materijali

Country Special: IP in Croatia

Zajednički istraživački Centar (ZIC)

Zajednički istraživački centar, (engl. Joint Research Centre, JRC) dio je Obzora 2020.

Doprinosi ciljevima Obzora 2020. na sljedeće načine;
– omogućuje direktnu znanstvenu potporu odjelima Komisije;
– razvija standarde i omogućuje konkurentnosti;
– podupire inovacije i pomaže poticanje znanja i transfera tehnologija.

U ovom trenutku ZIC intenzivno surađuje sa preko 1000 javnih i privatnih poduzeća, institucija i stručnih grupa u više od 250 glavnih grupa diljem svijeta.
Zajednički istraživački centar Europske komisije obuhvaća 7 znanstveno-istraživačkih instituta:

Znanstvenu i stručnu suradnju sa Zajedničkim istraživačkim centrom je moguće ostvariti putem sudjelovanja hrvatskih znanstvenika u stručnim tečajevima i radionicama ZIC-a zajedničkim istraživačkim projektima te kroz mogućnosti zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta u Zajedničkom istraživačkom centru.

Više o ZIC-u možete pogledati u prezentaciji koja je održana u sklopu info dana Obzor 2020. održanoj na STeP-u Sveučilišta u Rijeci.

Dodatne informacije o ZIC-u i znanstvenim ustanovama možete pronaći na sljedećim poveznicama:
Zajednički istraživački Centar
Horizon 2020
Participant Portal
Research Enquiry Service

Projekti Sveučilišta

Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima (SPEAR)

Sveučilište u Rijeci je početkom siječnja 2019. godine započelo s provedbom projekta pod nazivom „Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima“, akronim SPEAR (engl. Supporting and Implementing Plans for Gender Equality in Academia and Research).

Konzorcij projekta vrijednog ukupno 3 milijuna eura čini 11 partnera iz devet europskih zemalja koje koordinira Sveučilište južne Danske i to: Sveučilište u Uppsali (Švedska), Tehničko sveučilište u Aachenu (Njemačka), neprofitna organizacija Europa Media Ltd. (Mađarska), Istraživački institut Joanneum Research (Austrija), Sveučilište Jugozapad „Neofit Rilski” (Bugarska), Sveučilište „Paisii Hilendarski” u Plovdivu (Bugarska), Sveučilište u Vilniusu (Litva), Sveučilište Vitolda Velikog (Litva), Novo Sveučilište u Lisabonu (Portugal) te Sveučilište u Rijeci (Hrvatska). Konzorciju je pridružena i savjetodavna skupina ključnih dionika za rodnu ravnopravnost.

Projekt traje četiri godine, a financiran je sredstvima programa Europske unije Obzor 2020., strateškog prioriteta „Znanost s društvom i za društvo“.

Više informacija o projektu može se pronaći na poveznici.

 

European Researchers’ Night: Techno-Past Techno-Future

Europska noć istraživača vratila se u Rijeku nakon 5 godina. Sveučilište u Rijeci sudjeluje u provedbi projekta European Researchers’ Night: Techno-Past Techno-Future odobrenog u sklopu programa Obzor 2020. Marie Sklodowska-Curie aktivnosti.

Glavni cilj ovog događanja je promocija znanosti te približavanje znanosti društvu i društva znanosti. Ovim projektom potiče se zanimanje šire javnosti za nacionalne i  europske politike u području znanosti, osviješćuje se širu javnost o važnosti znanosti za društvo te važnosti ulaganja u znanost i znanstveni rad. 

Noć istraživača u 2019. godini održala se 27. rujna, a događanje u Rijeci održalo se u Tower centru Rijeka od 17 do 22 sata.

Dodatne informacije o projektu možete pronaći na poveznici, a više o ovogodišnjim istraživačkim postajama znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci možete saznati u prilogu Vox academiae Novog Lista za kolovoz i rujan 2019. godine. 

 

HERItage conference: “The Role of Cultural Heritage in Socio-Economic Development and Preservation of Democratic Values”

U okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU, Sveučilište u Rijeci, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, organizira konferenciju „The Role of Cultural Heritage in Socio-Economic Development and Preservation of Democratic Values – HERItage”. Konferencija se financira sredstvima Europske unije iz programa „Obzor 2020.: Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i promišljena društva”.  Sve dodatne informacije u vezi s konferencijom možete pronaći na poveznici. 

 

Developing and implementing hands-on training on Open Science and Open Innovation for Early Career Researchers – DIOSI

Sveučilište u Rijeci sudjeluje  u provedbi Obzor 2020. projekta naziva Developing and implementing hands-on training on Open Science and Open Innovation for Early Career Researchers – DIOSI. Projekt je započeo 1. siječnja 2021. godine i traje 24 mjeseca, a financiran je sredstvima programa Europske unije Obzor 2020., strateškog prioriteta „Znanost s društvom i za društvo“. Koordinator projekta je Sveučilište u Antwerpenu.

DIOSI projekt je komplementaran s aktivnostima YUFE saveza te produbljuje suradnju partnera u području razvoja poslijediplomskih studija, a obuhvaća razvoj i provedbu treninga za doktorande u području otvorenih inovacija, poduzetništva i otvorene znanosti. Cilj je navedene treninge, osmišljene u suradnji s privatnim sektorom, u budućnosti integrirati u doktorske studije partnerskih sveučilišta. U tu svrhu, u sklopu projekta će se razviti model doktorskih studija u kojem se stečene prenosive vještine formalno vrednuju na jednak način kao i one znanstvene te će se za svako partnersko sveučilište razviti i tzv. implementation roadmap odnosno uputa kako ostvariti tranziciju iz postojećih modela doktorskih studija u DIOSI model.

Svrha projekta jest povećati inovacijski potencijal i povećati konkurentnost mladih istraživača, bilo da oni karijeru nastavljaju unutar akademske zajednice ili izvan nje.

U provedbu projekta, kao povezane treće strane Sveučilišta, uključeni su Filozofski fakultet u Rijeci te Znanstveno-tehnologijski park – STEP RI d.o.o.

 

YUFE Transforming Research and Innovation through Europe-wide Knowledge Transfer – YUFERING

Sveučilište u Rijeci sudjeluje u Obzor 2020. projektu YUFE Transforming Research and Innovation through Europe-wide Knowledge Transfer – YUFERING. Projekt je započeo 1. ožujka 2021. godine i trajat će 36 mjeseci, a financiran je sredstvima programa Europske unije Obzor 2020., strateškog prioriteta „Znanost s društvom i za društvo“. Koordinator projekta je Sveučilište u Cipru, a uz Sveučilište u Rijeci kao partneri uključeni su svi ostali članovi YUFE mreže.  Projekt doprinosi ostvarenju vizije Europske komisije o povećavanju međunarodne konkurentnosti sveučilišta u Europi kroz stvaranje sveučilišnih saveza, tzv. “Europskih sveučilišta”. Cilj natječaja je omogućiti postojećim savezima, osnovanima kroz Erasmus+ pilot natječaj, povezivanje i razvoj u području znanosti i inovacija.

Kroz projekt će se analizirati postojeće stanje na partnerskim sveučilištima YUFE saveza u područjima poput društveno odgovorne znanosti i inovacija, transfera znanja, planova razvoja znanosti i inovacija, istraživačkih infrastruktura, otvorene znanosti i razvoja karijera znanstvenika te stvoriti zajedničke razvojne strategije u navedenim područjima. Namjera je ostvariti dodatno umrežavanje sveučilišta – članica YUFE saveza, a koje je usklađeno s već započetim povezivanjem u području obrazovanja (kroz Erasmus+ projekt koji je trenutno u provedbi).

U provedbu projekta, kao povezana treća strana Sveučilišta, uključen je Tehnički fakultet u Rijeci.

accordion-block_5c90bb8fae31e

Korisni linkovi

Skip to content