U četvrtak, 22. listopada 2020. održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom Stem for Human Species Survival. To je treći u nizu međunarodnih interdisciplinarnih skupova COVID-19 poruke: O pandemiji iz pet perspektiva. Skup je održan u potpunosti u online okruženju, zbog trenutne situacije vezano uz pandemiju koronavirusa.
Dosad su držana su dva skupa: 24 rujna – Advancement in Virology Research – an Opportunity to Improve International Impact of the University of Rijeka te 6. listopada – Higher Education in COVID-19 Crisis: Challenges and Opportunities.
Skup je pozdravila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a sesijama je predsjedala prorektorica za organizaciju i informatizaciju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Senka Maćešić.
Stručnjacima u tehničkim znanostima kriza je otvorila iznimno važna pitanja daljnjeg razvoja i uloge informacijsko-komunikacijskih tehnologija, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, a istraživanja u energetici i održivom razvoju zadobivaju nove dimenzije i zasluženu pozornost. Krizna komunikacija u svijetu društvenih mreža i povjerenje u stručnjake, institucije i lidere nameće se kao tema svih tema. Čini se da sveobuhvatni društveni potres koji je pogodio svijet traži i nova i sveobuhvatna istraživanja koja nadilaze strogo disciplinarne skupine i zahtijevaju, više nego ikada prije, multidisciplinaran ili interdisciplinaran istraživački pristup i intenzivnu svjetsku suradnju. Štoviše, nalazimo se u društvenom trenutku u kojem treba iznova propitati i samu znanost, važnost i doseg znanstvenih istraživanja za unaprjeđenje svih segmenata društva i kvalitete života građana svijeta.
I ovaj je skup, kao i prethodna dva, pokušao odgovoriti na pitanje hoćemo li se vratiti na uobičajeno funkcioniranje ili se morati priviknuti na tzv. ”novo normalno”.
Prorektorica Maćešić sažela je poruke 3. COVID konferencije:
Osnovni zadatak Poruka III bio je odgovoriti na pitanja kako nam je STEM pomogao sučiti se s pandemijom, što mogu činiti znanstvenici i inženjeri u budućnosti te kako će se znanost i tehnologija razviti uslijed novih izazova.
Dublja namjera bila je dati puno širi pogled i to ne samo iz STEM stajališta, već iz antropološkog stajališta. Namjera je bila odmaknuti se od ovog sadašnjeg trenutka i pogledati čitav put ljudske vrste, povijest i budućnost, kako bi se sjetili da smo svi jedna vrsta, i to uistinu jedna vrlo posebna vrsta. Namjera je bila istaknuti da (baš kao i svaka druga vrsta) imamo vrlo snažni instinkt preživljavanja, ali i da u usporedbi s drugim vrstama imamo potpuno drugačiji skup oruđa za postizanje tog cilja. Naši oruđa nisu samo ona koji su dana i unaprijed zadana biologijom, ona su u puno većoj mjeri naša ne-biološka proširenja: kao što je kamenje koje su prvi ljudi koristili da zapale vatru ili štapovi kojima su ubjali životinje; kao što su danas naši automobili, avioni i zgrade koji proširuju našu snagu i brzinu, ili knjige i računala koja proširuju naše pamćenje i doseg u komunikaciji. To su naše super-moći i one su većinom proizvodi STEM-a. Zato su znanost i tehnologija naša najmoćnija oruđa opstanka – oruđa uz pomoć kojih upravljamo bilo kojim uvjetima u kojima se nađemo, oruđa koja nam služe da unaprijedimo naše postojanje i osiguramo opstanak kroz tisućljeća.
Predavači i sudionici Poruka III uistinu su nadmašili tu namjeru i dali nam ohrabrujuće činjenice i ideje koje ćemo sabrati u sljedećim zaključnim porukama:
- Možemo i trebamo evoluirati u multi-planetarnu vrstu. Tehnologije za kolonizaciju planeta i satelita u našem Sunčevom sustavu već su tu, dok će za udaljenija mjesta u svemiru biti nužna velika nova otkrića, no to je upravo vrsta izazova u kojima su ljudi dobri. Moramo slijediti taj cilj jer jedino diversifikacija mjesta i uvjeta na kojima će se ljudske civilizacije razvijati može osigurati našu dugovječnost u svemiru.
- Moramo transformirati industriju i ekonomiju kako bismo sačuvali naš dragocijeni planet. Obnovljiva energija već je jeftinija od fosilnih goriva, pa je nužno da se ekonomskim i političkim mjerama pomogne firmama koje vade i prerađuju fosilna goriva da se transformiraju u graditelje elektrana iz obnovljivih izvora. Drugi putevi do očuvanja Zemlje, kao što je osiromašivanje stanovništva ili usporavanje tehnološkog razvoja, nisu prihvatljivi.
- Možemo i moramo koristiti umjetnu inteligenciju i svu IT za dobrobit svih ljudi. IT može biti korištena na puno načina koji će značajno unaprijediti naš svakodnevni život: AI kao zdravstveni asistenti, blockchain tehnologije za veću sigurnost, ML algoritmi koji razlikuju istinite od lažnih vijesti, IT alati koji nas oslobađaju od repetitivnih i nekreativnih poslova itd. Stvarna prijetnja leži u mogućim kršenjima ljudskih prava i privatnosti, u nejednakoj dostupnosti inovacija, ne u vojskama super inteligentnih i neprijateljskih robota, jer takvi još uvijek postoje samo u filmovima.
- Predviđanje je ulitmativna vještina opstanka i STEM proširuje tu vještinu. Mozak je u suštini stroj za predviđanje, znanost je najbolje unaprijeđenje te vještine, a danas novi matematički i računalni algoritmi, te uvećana snaga računala podižu tu vještinu na novu razinu. Primjene novih algoritama u virologiji i epidemiologiji pomažu u borbi protiv COVID-19 pandemije na impresivne nove načine. Računalne simulacije mogućih stvarnosti i ishoda temeljene na novim algoritmima daju nam odgovore potrebne za donošenje ispravnih odluka za bolju budućnost.
- STEM trebamo koristiti za opstanak i rast ljudske vrste. STEM stvara alate koji se mogu koristiti na našu korist ka oi na našu štetu. Trebamo druga znanja i druge koncepte i ideje, posebno iz društvenih i humanističkih znanosti, kako bismo znali uvijek ispravno odabrati.
Knjižicu sažetaka i program skupa možete pronaći OVDJE.
Više informacija o seriji konferencija možete pronaći OVDJE.
