Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 4. travnja 2024. održano je predstavljanje dvaju svezaka iz serijala ”Lektira za 21. stoljeće”. Uvodno se pozdravnom riječju obratila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, a knjige su predstavili urednik, autor i prevoditelj prof. dr. sc. Nikola Petković, redoviti profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; izv. prof. dr. sc. Petra Žagar Šoštarić, izvanredna profesorica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i autorica metodičkih pitanja ovih izdanja Helena De Karina, profesorica Hrvatskoj jezika i književnosti u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji.
Predstavljena su izdanja:
A. Camus. Stranac (Nadežda Čačinovič, Dean Duda, Nenad Ivić, Slaven Jurić, Aleksandar Mijatović, Branko Mijić, Maja Vukušić Zorica, Nikola Petković (metodičarka: Helena De Karina)) i
F. Kafka. Preobrazbe (Benjamin Balint, Marijan Bobinac, Milka Car, Nadežda Čačinovič, Boris Perić, Petra Žagar Šoštarić, Nikola Petković (metodičarka: Helena De Karina))
Knjige su izašle u suizdavaštvu Izdavačke kuće Uliks i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dio su međunarodnog projekta ”Kreativni angažman’.
Cilj projekta ”Kreativni angažman” bio je pokazati kako humanistika i umjetnost mogu biti angažirane. Sveučilište u Rijeci uistinu želi svim svojim potencijalom biti angažirano sveučilište i detektirati potrebe društva, koje se onda rješavaju u suradnji sa zajednicom. Kada je riječ o lektiri, trebali bismo se odmaknuti od uvriježenih pristupa i omogućiti čitav niz različitih interpretacija, što pridonosi razvoju samopouzdanja čitatelja i razvija interes za čitanje. Nema sumnje da će ova izdanja imati lijepu budućnost i doprinos su projektu ‘prosvjetiteljstva‘, kazala je rektorica Prijić Samaržija.
Velika zahvala rektorici i svim autorima i suradnicima, kao i izdavaču. Prosvjetiteljski projekti nekad nastanu sasvim slučajno, a za ovakvo nešto napraviti treba ujedno biti idealist i realist. Sve manje ljudi čita, značajno manje. Određena tortura lektira treba biti dokinuta, a djeca bi trebala zavoljeti knjigu kao medij. Legitimnih interpretacija ima onoliko koliko i čitatelj, istaknuo je prof. Petković.
Prije nekoliko godina dobili smo novi kurikul hrvatskog jezika. Oko pola gradiva lektire je propisano, a drugu polovicu možemo birati autonomno kao nastavnici. Učenike nastojimo osnažiti da čitaju, slobodno interpretiraju i možda i sami počnu nešto pisati. Iščitavanje nikako ne sije postati zamorno. Moramo shvatiti koliko je književnost važna i nastojimo poticati učenike i na daljnje čitanje i pisanje druge jezične djelatnosti. Čitanje je poligon za ‘vježbanje života’, kazala je prof. De Karina.
Kao germanistica, nisam u startu bila presretna s prijedlogom prof. Petkovića. Pitala sam se: Tko će danas tu čitati Kafku i to na njemačkom?, kazala je prof. Žagar Šoštarić te predstavila ulomke knjige, naglašavajući važnost konteksta u kojem je Kafka stvarao.
