Predstavnici Sveučilišta u Rijeci sudjelovali su kao istaknuti panelisti na završnoj konferenciji europskog projekta OPUS (Open and Universal Science) “Shaping the Future of Research” te na UNESCO konferenciji „Open Science: Monitoring progress, assessing impact“ održanima od 7. do 10. srpnja 2025. godine u sjedištu UNESCO-a te UNESCO Institutu za obrazovno planiranje u Parizu. Dok je UNESCO konferencija okupila globalne aktere oko teme mjerenja učinka i napretka u ostvarenju globalnih politika otvorene znanosti, OPUS konferencija okupila je ključne aktere iz akademske zajednice, znanstvenih institucija i donositelje politika kako bi raspravili budućnost otvorene znanosti i reformu vrednovanja znanstvenika u Europi.
Hrvatsku su na ovom prestižnom događaju predstavili prof. dr. sc. Saša Zelenika, savjetnik v.d. rektora za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci i Nataša Jakominić Marot, MBA, voditeljica Sveučilišnog centra za istraživanje i inovacije koja je sudjelovala kao panelistica na UNESCO konferenciji te predstavila postignuća Sveučilišta u Rijeci u okviru projekta OPUS na završnoj konferenciji istoimenoga projekta financiranog kroz program Obzor Europa. Kroz projekt, Sveučilište je implementiralo konkretne i mjerljive prakse otvorene znanosti, te se etabliralo kao jedan od uspješnih primjera u Europi.
Konferencija koja oblikuje budućnost znanosti
Dvodnevna završna konferencija projekta OPUS održana je u Parizu pod nazivom “Shaping the Future of Research”, a bila je organizirana u sklopu projekta financiranog iz programa Horizon Europe. Glavni cilj OPUS-a bio je osmisliti i pilotirati inovativne modele vrednovanja istraživača, koji nadilaze tradicionalni fokus na broj objavljenih radova, i u obzir uzimaju doprinos otvorenoj znanosti, suradničkom radu, ranom dijeljenju rezultata i uključivanju javnosti.
Konferencija je predstavila ključne rezultate projekta, uključujući Okvir za vrednovanje istraživača (Researcher Assessment Framework – RAF), nove pokazatelje za ocjenu znanstvenih doprinosa, te preporuke za integraciju otvorene znanosti u politike i prakse znanstvenih institucija. Među govornicima bili su stručnjaci iz UNESCO-a, Science Europe, Sveučilišta Leiden, te brojni predstavnici iz istraživačkih i financijskih institucija širom Europe.
Rijeka kao primjer uspješne integracije otvorene znanosti
Sveučilište u Rijeci se istaknulo unutar OPUS-a kao jedna od pilot-institucija koje su proaktivno testirale i prilagodile predložene modele vrednovanja istraživača. Naš pristup bio je fokusiran na konkretne intervencije, posebno usmjerene na mlade istraživače i doktorske studente, s naglaskom na razvoj vještina i praksi otvorene znanosti te znanstvene komunikacije i angažmana u znanosti.
Među ključnim postignućima ističu se:
- Revidirana politika otvorene znanosti, usvojena na razini Sveučilišta početkom 2025. godine
- Osnivanje platforme EduDoc – središnjeg mjesta za resurse i podršku doktorandima i mladim istraživačima
- Održavanje čak šest Open Science Caféa, popularnih događanja za razmjenu znanja i iskustava, s još jednim u pripremi
- Individualizirane edukacije i radionice na teme poput otvorenog pristupa, znanstvenih repozitorija, javnog nastupa i znanstvene komunikacije
- Razvoj novih repozitorija za objave, video materijale i aktivnosti znanstvene diseminacije i komunikacije.
Pilot projekt je izvorno planiran za skupinu od 17 mladih istraživača s Pravnog fakulteta, no zbog interesa i relevantnosti, sve relevantne aktivnosti su proširene i u potpunosti otvorene široj sveučilišnoj zajednici.
Uloga timskog rada i institucionalne podrške
Uspjeh riječke implementacije ne bi bio moguć bez snažne unutarsveučilišne suradnje. Sveučilišna knjižnica (SVKRI), sa svojim Centrom za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim informacijama (COZ) (Projektni tim: Jana Krišković Baždarić, Lea Lazzarich, Ivana Dorotić Malič, Branka Turk, Sandra Cuculić), odigrala je ključnu ulogu u logistici i sadržajnoj provedbi. Ranije formirani Centar za popularizaciju i promociju znanosti (SOCRI) na čelu s izv. prof. dr.sc. Vedranom Mikulić Crnković dodatno je podržao pilot aktivnosti u svom području rada, a članovi tima s Pravnog fakulteta na čelu s dr. sc. Dejanom Golenko i uz veliku pomoć prodekanice prof.dr.sc. Ivane Kunda, bili su ključne osobe za svakodnevnu podršku sudionicima i veliki uspjeh UNIRI aktivnosti.
Povratne informacije i analize ostvarenih pokazatelja pokazuju značajan porast u razumijevanju i primjeni otvorenih znanstvenih praksi te će svi planirani pokazatelji projekta biti ostvareni u potpunosti ili premašeni.
Sinergija s drugim projektima i buduće aktivnosti
Vrijeme provedbe OPUS-a idealno se poklopilo s revizijom Strategije ljudskih resursa za istraživače (HRS4R) Sveučilišta u Rijeci kao i izradu novih akcijskih planova za HRS4R i CoARA-u. Uz OPUS, Sveučilište sudjeluje i u projektu OSCAR (Open Science Collaboration for Research Career Advancement), u partnerstvu s Ciparskim sveučilištem i Europskim uredom sa Cipra, čime dodatno jača svoju predanost reformi vrednovanja znanstvenih karijera.
Mnoge aktivnosti iz OPUS-a bit će nastavljene i nakon završetka projekta. EduDoc će se kontinuirano ažurirati, Open Science Caféi ostati redovna praksa, a edukacije će ostati dostupne istraživačima svih razina. Sveučilište u Rijeci time osigurava trajnu integraciju otvorene znanosti u svoju institucionalnu kulturu, pozicionirajući se kao lider otvorenih i odgovornih praksi u visokom obrazovanju i znanosti.
OPUS Final Conference – UNESCO Paris
Open Science: Monitoring progress, assessing impact | UNESCO