KATEGORIJE

Preporuke Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, siječanj

10.01.2022. / vijesti / međunarodni znanstveni savjet

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci, sačinjeno od uglednih znanstvenika, kao savjetodavno tijelo Sveučilišta na svojoj je posljednjoj sjednici raspravljalo na temu mladih istraživača te donijelo sljedeće preporuke:

  • Privlačenje talenata i razvoj karijera mladih istraživača kroz unaprjeđenje doktorske i poslijedoktorske edukacije te zapošljavanje mladih istraživača utemeljeno na načelima kvalitete i zasluga treba biti strateškim prioritetom Sveučilišta u Rijeci. 
  • Otklanjanje administrativnih barijera za upis i zapošljavanje internacionalnih studenata/istraživača, kao i poticanje intenzivnog kruženja istraživača nužan je preduvjet za privlačenje talenata i unaprjeđenje kvalitete istraživačkih aktivnosti i kvantitete produkcije. 
  • Sveučilište u Rijeci treba nastaviti s (‘brain gain‘) aktivnostima privlačenja mladih istraživača iz Hrvatske koji su dio karijere proveli na inozemnim sveučilištima, ali i privlačenje stranih istraživača koji će svoje karijere razvijati na Sveučilištu u Rijeci.
  • Ulaganje u istraživačku infrastrukturu, ali jednako tako i u institucijsku kulturu kvalitetnog i autentičnog istraživačkog rada te poticajnog znanstvenog okruženja (uzajamnog uvažavanja i različitosti, podržavanja progresivnih tendencija, uklanjanja kulture senioriteta, osiguranja akademskih sloboda, neovisnosti, aktivne participacije i komunikacije i sl.)  ključni su preduvjeti privlačenja i zadržavanja najboljih mladih istraživača te poticanje njihove kreativnosti i znanstvenog entuzijazma.
  • Interdisciplinarnost i personalizirani pristup, stvaranje snažnih multidisciplinarnih timova znanstvenika na Sveučilištu, unutar europskih sveučilišnih saveza i globalnih mreža – treba biti fokus Sveučilišta u Rijeci jer potiče istraživački inovativnije, otvorenije i fleksibilnije okruženje koje će, upravo zbog svoje različitosti, biti privlačno mladim istraživačima iz svih dijelova svijeta.
  • Posebnu pažnju treba posvetiti specifičnostima karijera mladih istraživača u društvenim i humanističkim znanostima te umjetnosti i njihovoj inter-sektorskoj mobilnosti, kako zbog smanjenog financiranja u usporedbi sa STEM područjem, tako i zbog najava pojačanog ulaganja u istraživanje i razvoj isključivo u području STEM-a.
  • U okolnostima u kojima dobro plaćeni poslovi u industrijskom sektoru prijete osipanjem kvalitetnih istraživačkih kadrova iz akademske zajednice, potrebno je dodatno osvijestiti i komunicirati prednosti akademskog rada, koje počiva na načelima slobodnog istraživanja i povezivanja nevezanog uz profitne ciljeve, mogućnosti internacionalne kolaboracije s drugim znanstvenicima i sveučilištima, ali i mogućnosti otvaranja prema poslovnom sektoru i iznalaženju novih načina suradnje sveučilišta i poslovnog sektora i zajednice. 
  • U okolnostima sve većeg broja doktora znanosti koje akademske institucije ne mogu zaposliti ili fenomenima tzv. inflacije doktora znanosti i prekarijata poslijedoktoranada, potrebno je istražiti nove načine suradnje i senzibiliziranja poslovnog i javnog sektora, kako bi mladi ljudi s doktoratima bili prepoznati te kako bi im se osigurali uvjeti u kojima bi mogli unaprijediti aktivnosti i u izvan-akademskog sektoru, ali i nove oblike edukacije doktoranada u kojem stječu širi spektar kompetencija. 
  • Primjenom načela otvorene znanosti i holističkim pristupom evaluacije istraživačkih karijera – koji osim kvantitativne metrike oslonjene primarno na znanstvene publikacije uključuje i kvalitativne (poput doprinosa institucijskim politikama i praksama na Sveučilištu, doprinos projektnim i internacionalnim aktivnostima, transferu znanja u zajednicu i sličnima definiranim u novim inicijativama EU (‘new ERA’, DG RTD) – Sveučilište treba pokazati svoj progresivni status i privući mlade istraživače. 
  • Osim zalaganja za veće proračunsko financiranje istraživanja i inovacija na hrvatskim sveučilištima, koje je preduvjet bilo kakvih značajnijih istraživačkih postignuća, Sveučilište u Rijeci se treba i nadalje javno profilirati u inovativnim politikama i postupcima koje će biti prepoznatljive i atraktivne mladim ljudima koji biraju destinaciju za svoj znanstveni rad i život.
Skip to content