Sveučilišno vijeće

Prof. dr. sc. Ivan Svetlik rođen je 1950. u Srednjoj Kanomlji kod grada Idrija u Sloveniji gdje je pohađao gimnaziju. Studij sociologije završio je na Sveučilištu u Ljubljani, gdje je i doktorirao nakon usavršavanja na Sveučilištu u Warwicku, Engleska i Arbetslivescentru u Stockholmu. Bio je dekan Fakulteta za društvene znanosti na Sveučilištu u Ljubljani, prorektor te rektor Sveučilišta u Ljubljani. Od 2008. do 2012. obnašao je dužnost ministra rada i socijalne politike u slovenskoj vladi. U bogatoj biografiji ističe se obnašanje dužnosti predsjednika Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za kurikularnu reformu, Nacionalnog vijeća za stručno obrazovanje te suradnja s Europskom agencijom za stručno obrazovanje ETF. Prof. dr. sc. Ivan Svetlik autor je više od 400 članaka, knjiga i poglavlja u knjigama, a bio je uključen i u međunarodni projekt Lead kao jedan od autora knjige University Governance and Leadership in Europe and China. Od sveučilišta KU Leuven dobio je odlikovanje za suradnju na zajedničkim projektima.

Blaženka Divjak rođena je 1967. u Varaždinu. Redovita je profesorica u trajnom zvanju iz područja prirodnih znanosti, polja matematike. Doktorirala je 1998. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF). U razdoblju od 2017. do 2020. obnašala je funkciju ministrica znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske. U vrijeme predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (siječanj 2020. – lipanj 2020.) predsjedala je Vijećem ministara zaduženih za obrazovanje i istraživanje. Hrvatska je tijekom njezinog mandata postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije (ESA), a uvedena je i kurikularna reforma u sve škole u Hrvatskoj. U razdoblju od 2010. do 2014. bila je prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je više od 150 znanstvenih radova u području matematike, e-učenja, strateškog planiranja i odlučivanja, analitike i dizajna učenja te umjetne inteligencije u obrazovanju.

Teuta Duletić magistra je inženjerka brodogradnje i magistra poslovne administracije (MBA) s 13 godina iskustva u brodogradnji. Već treću godinu zaredom obnaša dužnost direktorice Lürssen Design Centra Kvarner i Maritime Center of Excellence, riječkih podružnica poznate grupacije Lürssen. Diplomirala je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, studirala na Cotrugli Business School te se stručno usavršavala na University College London, UK i Instituto Superior Técnico u Lisabonu, Portugal. Zanimaju je inovacijski ekosustavi i inženjerska izvrsnost. Svoju međunarodnu karijeru gradila je radeći kao izvršna direktorica u hrvatskoj podružnici američkog brodograditelja Metal Shark, vodećeg dobavljača flota plovila za obalnu stražu i mornaricu SAD-a, te Brodosplitu, gdje je radila kao voditeljica prodaje i projektiranja za cjelokupnu grupaciju.

Ivan Đikić rođen je 1966. godine u Zagrebu. Završio je studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao iz područja molekularne biologije. Karijeru nastavlja u New Yorku kao znanstveni suradnik Medicinskog centra. Na Ludwigovu institutu za istraživanje raka u Uppsali, Švedska, voditelj je laboratorija za molekularnu biologiju tumora. Od 2002. godine redoviti je profesor na Sveučilištu Goethe i član Max Planck Instituta u Frankfurtu gdje obnaša i funkciju direktora Instituta za biokemiju. Osnivač je Buchmann Instituta za molekularnu znanost (BMLS). Član je njemačke akademije znanosti Leopoldine, Vijeća Europskog društva za molekularnu biologiju te Američke akademije za znanost i umjetnost. Dobitnik je nagrade Louis-Jeantet za dostignuća u medicini za 2023. godinu za doprinos razumijevanju funkcija ubikvitina i mehanizama ubikvitinacije. Prvi je hrvatski znanstvenik koji je dobio tri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Odlukom Senata od 21. ožujka 2023. dodijeljen mu je počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci.

Akademik Željko Kaštelan rođen je u Rijeci 1964. Osnovnu, srednju i visoku naobrazbu stekao je u Zagrebu, gdje je na Medicinskom fakultetu, diplomirao 1988. godine. Predstojnik je Klinike za urologiju KBC Zagreb. Godine 1990. zaposlen je kao asistent pri Katedri za urologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovitog profesora. Pročelnik je Katedre za urologiju i voditelj kolegija Urologija na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Od 2007. godine predstojnik je Klinike za urologiju KBC Zagreb gdje je utemeljio tri Zavoda: Zavod za transplantaciju bubrega, Zavod za urološku i rekonstruktivnu urologiju te Zavod za endourologiju. Sa suradnicima je osnovao nekoliko multidisciplinarnih Centara u KBC Zagreb: Centar za prostatu, Centar za bolesti mokraćnog mjehura, Centar za robotsku medicinu, Centar za transplantaciju bubrega, Centar za reprodukcijsku medicinu i andrologiju te Centar za andrologiju Europske androloške akademije. Voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravstva za urološku onkologiju te Centra za transplantaciju bubrega KBC Zagreb. U dva mandata bio je predsjednik Hrvatskog urološkog društva (od 2007. do 2015.). Od 2020. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Danica Kragić Jensfelt rođena je 1971. u Rijeci. Magistrirala je strojarstvo na Tehničkom fakultetu te doktorirala računarstvo na Kraljevskom institutu za tehnologiju (KTH) u Stockholmu. Bila je gostujući istraživač na Sveučilištu Columbia, Sveučilištu Johns Hopkins te Institutu INRIA Rennes. Trenutno drži profesorsku poziciju na Školi za računarstvo i komunikacije na KTH i direktorica je Centra za autonomne sustave. Istraživanja provodi na području robotike, računalne vizije i strojnog učenja. Radi na razvoju sofisticiranog vidnog sustava, kao i sustava manipulacije i hvatanja objekata za robote. Kragić je dobitnica prestižne nagrade IEEE Robotics and Automation Society Early Academic Career Award, članica je Švedske kraljevske akademije znanosti i Švedske kraljevske akademije za inženjerstvo. Počasna je članica IEEE – najveće svjetske organizacije koja okuplja stručnjake s područja tehnologije. Predsjedavala je IEEE RAS tehničkim odborom za računalnu i robotsku viziju i bila članom IEEE RAS AdCom-a. Odlukom Senata od 21. veljače 2021. dodijeljen joj je počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci.

David Smith rođen je 1973. godine u Dubbou, Australija. Ravnatelj je Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu od 2018. godine. Od 2016. do 2018. godine bio je predstojnik Zavoda za fizičku kemiju na IRB-u. 2016. godine bio je posebni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za istraživanje i razvoj. Dobitnik je Godišnje nagrade Hrvatskog kemijskog društva “Lavoslav Ružička” za 2008. godinu te Povratničke stipendije Zaklade Alexander von Humboldt za zemlje Srednje i Istočne Europe za rad na Institutu Ruđer Bošković. Postdoktorska stipendija DFG (Deutsche Forschungsgemeinschaft) mu je dodijeljena za rad na Kemijskom odjelu Sveučilišta Ludwig‐Maximilians, München, Njemačka, kao i Stipendija Zaklade Alexander von Humboldt (AvH) za boravak i rad na Kemijskom odjelu Sveučilišta Ludwig‐Maximilians, München, Njemačka. Dekanova nagrada za kemiju dodijeljena mu je za najbolju disertaciju u 2000. godini, na Research School of Chemistry, Australian National University, Canberra, Australija. Dobitnik je Stipendije Britanskog konzulata za doktorski studij te Stipendije australske države najboljim studentima za doktorski studij (Australian postgraduate. award).