Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) služe kao financijski instrument za provedbu pojedinih javnih politika EU u zemljama članicama. Kod EU fondova svaka zemlja članica ima mogućnost sama definirati područja ulaganja prema utvrđenim nacionalnim i regionalnim razvojnim potrebama, ali naravno u cilju ispunjenja prioriteta i strategija Europske unije u cjelini.
Europski strukturni i investicijski fondovi u razdoblju 2021. – 2027. obuhvaćaju:
- Kohezijski fond
- Europski fond za regionalni razvoj
- Europski socijalni fond +
- Fond za pravednu tranziciju
- Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Znanost i obrazovanje specifično se navode kao prioriteti u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda + (ESF+), koji se zajednički nazivaju Strukturnim fondovima.
Svi strateški dokumenti koji predstavljaju preduvjet za raspisivanje poziva u sklopu ESIF usvojeni su krajem 2022. godine te se tijekom 2023. očekuje raspisivanje prvih poziva.
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Europski fond za regionalni razvoj jedan je od instrumenata kohezijske politike Europske unije te mu je svrha smanjenje razlika u razvoju pojedinih regija EU kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne projekte (u području prometa, energetike, zaštite okoliša, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zdravlja i obrazovanja) te pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.
Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj je Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK).
Osim toga, dio proračuna Europskog fonda za regionalni razvoj usmjeren je na poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja, kroz Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. (ITP). Ovaj program uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju, u svrhu rješavanja specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini.
Prvi natječaji u sklopu navedenih programa očekuju se tijekom 2023. godine, a objavljeni su i indikativni planovi objave istih:
- Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (stanje na dan 9. 1. 2023.)
- Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalno program 2021.-2027. (stanje na dan 9. 1. 2023.)
Europski socijalni fond plus (ESF+)
Europski socijalni fond plus (ESF+) je glavni financijski alat za jačanje socijalne dimenzije EU. Njime se podupire ulaganje u ljude, odnosno veći pristup zaposlenju; modernizacija institucija i usluga tržišta rada; promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama; veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustava obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada; promicanje jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju s naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju te promicanje cjeloživotnog učenja.
ESF+ je rezultat objedinjavanja sljedećih programa iz razdoblja 2014.-2020.:
- Europskog socijalnog fonda,
- Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI),
- Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) te
- Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI).
Tri glavna područja u koja ulaže ESF+ su:
- Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje,
- Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, te
- Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage.
Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda je Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. (OPULJP).
Prvi natječaji u sklopu navedenih programa očekuju se tijekom 2023. godine, a objavljen je i indikativni plan objave istih.
Ostali fondovi
Jedna od najznačajnijih javnih politika Europske unije je kohezijska politika čija je osnovna svrha ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Kohezijska politika EU ostvaruje se pomoću već predstavljenih Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, ali i Kohezijskog fonda te novo-uspostavljenog Fonda za pravednu tranziciju.
Kohezijski fond namijenjen je državama članicama Europske unije čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BDP) po stanovniku manja od 90% prosjeka EU. Riječ je fondu iz kojeg se financiraju veliki infrastrukturni projekti u području okoliša i prometa (prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže).
Fond za pravednu tranziciju novi je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu Europskog zelenog plana (European Green Deal), čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine.
Iz svih se instrumenata kohezijske politike financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.
Europski strukturni i investicijski fondovi obuhvaćaju još dva fonda:
- Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu koji doprinosi ispunjenju Zajedničke ribarstvene politike
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji doprinosi ispunjenju Zajedničke poljoprivredne politike.
Sustav upravljanja ESIF
Sustav upravljanja i kontrole Strukturnih fondova organiziran je na način da svaki Operativni program ima svoje Upravljačko tijelo (UT):
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za Operativni program Konkurentnost i kohezija te
- Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali.
Između ostaloga, Upravljačka tijela zadužena su za pripremu Operativnih programa iz svoje nadležnosti te pratećih financijskih planova, njihovu provedbu, praćenje te izmjene i/ili dopune te o njihovoj provedbi izvješćuju Europsku komisiju.
Ona donose pravilnike kojima se propisuju zahtjevi i uvjeti za prihvatljivost izdataka, donose smjernice kojima se utvrđuju uvjeti za pripremu i provedbu projekata, odabiru i ugovaranju projekata, prognoziranju i praćenju, provjerama projekata, plaćanjima, ovjeravanjima, povratima, upravljanju nepravilnostima, provođenju revizija, provođenju vrednovanja i zatvaranja programa te donose smjernice o provođenju aktivnosti informiranja i vidljivosti.
Osim Upravljačkih tijela, najvažnija tijela iz perspektive korisnika su tzv. Posrednička tijela. Po odobrenju projekata, najčešće su upravo Posrednička tijela, uz organizaciju prijavitelja, strane ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Razlikuju se dvije vrste Posredničkih tijela:
- Posrednička tijela razine 1 (PT1)
- Posredničko tijelo razine 2 (PT2)
Posrednička tijela razine 1 su ministarstva koja, u odnosu na prioritetne osi iz svojeg resora, sudjeluju u procesu izrade dijelova Operativnog programa, izrađuju upute za prijavitelje, izrađuju kriterije za odabir projekata i sudjeluju u evaluaciji projekata, sudjeluju u praćenju napretka provedbe projekata, odobravaju zahtjeve za isplatu sredstava korisnicima i dr.
Posrednička tijela razine 2 su državna tijela koja, u odnosu na prioritetne osi iz svoje nadležnosti, sudjeluju u planiranju proračuna, sudjeluju u izradi uputa za prijavitelje, sudjeluju u evaluaciji projekata, upoznaju korisnike s njihovim pravima i obvezama, prate napredak u provedbi projekata, odobravaju korisnikove zahtjeve za nadoknadom sredstava, sastavljaju zahtjeve za isplatu sredstava, provjeravaju provodi li korisnik mjere informiranja i komunikacije na razini projekta i dr.
Institucionalni okvir, u kojem je naveden popis uključenih tijela, uređuje se zakonom i pratećim uredbama. Uredbe za razdoblje 2021.-2027. još uvijek nisu donesene (očekuju se u prvoj polovici 2022. godine), međutim, ne očekuju se veće promjene u odnosu na razdoblje 2014.-2020. godine.
Proračun za razdoblje 2021.-2027.
Europske javne politike i proračun EU donose se za razdoblje od sedam godina te se nazivaju financijskom perspektivom ili financijskim razdobljem.
U financijskom razdoblju 2021.-2027. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju više od 14 milijardi eura.
Prijava EFRR projekata putem sustava eFondovi
- korištenje sustava moguće je samo uz prijavu kroz Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) tj. e-Građani,
- u sustav se nije moguće prijaviti putem AAI@EduHr identiteta već isključivo putem vjerodajnica sigurnosne razine 3 ili više (AAI@EduHr je sigurnosna razina 2),
- prvu prijavu u sustav za pojedinu pravnu osobu uvijek mora izvršiti osoba koja je ovlaštena za zastupanje te pravne osobe,
- nakon što osoba ovlaštena za zastupanje izvrši prvu prijavu u ime pravne osobe, ona može dodavati tzv. povezane osobe koje operativno rade na pojedinoj projektnoj prijavi odnosno projektu.