Strukturni fondovi

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) služe kao financijski instrument za provedbu pojedinih javnih politika EU u zemljama članicama. Kod EU fondova svaka zemlja članica ima mogućnost sama definirati područja ulaganja prema utvrđenim nacionalnim i regionalnim razvojnim potrebama, ali naravno u cilju ispunjenja prioriteta i strategija Europske unije u cjelini.

Europski strukturni i investicijski fondovi obuhvaćaju:

  1. Kohezijski fond
  2. Europski fond za regionalni razvoj
  3. Europski socijalni fond
  4. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
  5. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Znanost i obrazovanje specifično se navode kao prioriteti u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF), koji se zajednički nazivaju Strukturnim fondovima.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Europski fond za regionalni razvoj jedan je od instrumenata kohezijske politike Europske unije te mu je svrha smanjenje razlika u razvoju pojedinih regija EU kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne projekte (u području prometa, energetike, zaštite okoliša, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zdravlja i obrazovanja) te pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK).

Indikativni plan natječaja koji se planiraju objaviti u 2019. godini, a financirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj možete preuzeti ovdje.

Europski socijalni fond (ESF)

Europski socijalni fond također je jedan od instrumenata kohezijske politike Europske unije te mu je svrha smanjenje razlika u životnom standardu između regija EU te promicanje zapošljavanja.

Europski socijalni fond obuhvaća ulaganja u četiri temeljna područja:

  • mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju,
  • osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada,
  • aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te
  • potporu javnoj upravi.

Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OPULJP).

Indikativni plan natječaja koji se planiraju objaviti u 2019. godini, a financirani su iz Europskog socijalnog fonda možete preuzeti ovdje.

Ostali fondovi

Jedna od najznačajnijih javnih politika Europske unije je kohezijska politika čija je osnovna svrha ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Kohezijska politika EU ostvaruje se pomoću već predstavljenih Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, ali i Kohezijskog fonda.

Kohezijski fond namijenjen je državama članicama Europske unije čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BDP) po stanovniku manja od 90% prosjeka EU. Riječ je fondu iz kojeg se financiraju veliki infrastrukturni projekti u području okoliša i prometa (prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže).

Iz ova se tri instrumenta kohezijske politike financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Europski strukturni i investicijski fondovi obuhvaćaju još dva fonda:

  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji doprinosi ispunjenju Zajedničke ribarske politike te
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji doprinosi ispunjenju Zajedničke poljoprivredne politike.

Sustav upravljanja ESIF

Sustav upravljanja i kontrole Strukturnih fondova organiziran je na način da svaki Operativni program ima svoje Upravljačko tijelo (UT):

  • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te
  • Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Između ostaloga, Upravljačka tijela zadužena su za pripremu Operativnih programa iz svoje nadležnosti te pratećih financijskih planova, njihovu provedbu, praćenje te izmjene i/ili dopune te o njihovoj provedbi izvješćuju Europsku komisiju.

Ona donose pravilnike kojima se propisuju zahtjevi i uvjeti za prihvatljivost izdataka, donose smjernice kojima se utvrđuju uvjeti za pripremu i provedbu projekata, odabiru i ugovaranju projekata, prognoziranju i praćenju, provjerama projekata, plaćanjima, ovjeravanjima, povratima, upravljanju nepravilnostima, provođenju revizija, provođenju vrednovanja i zatvaranja programa te donose smjernice o provođenju aktivnosti informiranja i vidljivosti.

Osim Upravljačkih tijela, najvažnija tijela iz perspektive korisnika su tzv. Posrednička tijela. Po odobrenju projekata, najčešće su upravo Posrednička tijela, uz organizaciju prijavitelja, strane ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Razlikuju se dvije vrste Posredničkih tijela:

  • Posrednička tijela razine 1 (PT1)
  • Posredničko tijelo razine 2 (PT2)

Posrednička tijela razine 1 su ministarstva koja, u odnosu na prioritetne osi iz svojeg resora, sudjeluju u procesu izrade dijelova Operativnog programa, izrađuju upute za prijavitelje, izrađuju kriterije za odabir projekata i sudjeluju u evaluaciji projekata, sudjeluju u praćenju napretka provedbe projekata, odobravaju zahtjeve za isplatu sredstava korisnicima i dr.

Posrednička tijela razine 2 su državna tijela koja, u odnosu na prioritetne osi iz svoje nadležnosti, sudjeluju u planiranju proračuna, sudjeluju u izradi uputa za prijavitelje, sudjeluju u evaluaciji projekata, upoznaju korisnike s njihovim pravima i obvezama, prate napredak u provedbi projekata,  odobravaju korisnikove zahtjeve za nadoknadom sredstava, sastavljaju zahtjeve za isplatu sredstava, provjeravaju provodi li korisnik mjere informiranja i komunikacije na razini projekta i dr.

Popis Posredničkih tijela možete preuzeti u Prilogu Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem “Ulaganje za rast i radna mjesta”.

 

Proračun za razdoblje 2014. – 2020.

Europske javne politike i proračun EU donose se za razdoblje od sedam godina te se nazivaju financijskom perspektivom ili financijskim razdobljem.

U financijskom razdoblju 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

Od tog iznosa 8,4 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Financijski pregled korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014. – 2020. možete pogledati ovdje.

Trenutno su u fazi pregovori između Europske komisije, Europskog parlamenta, Vijeća i ostalih dionika vezano za budućnost Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2021.-2028. godine.

Prijava EFRR projekata putem sustava eFondovi

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspostavilo je sustav eFondovi kao novo sveobuhvatno informatičko rješenje za prijavu i provedbu projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, konkretno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
Vezano za korištenje sustava eFondovi, važno je naglasiti nekoliko novina u odnosu na prethodne sustave za prijavu projekata u Strukturnim fondovima (MIS):
  • korištenje sustava moguće je samo uz prijavu kroz Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) tj. e-Građani,
  • u sustav se nije moguće prijaviti putem AAI@EduHr identiteta već isključivo putem vjerodajnica sigurnosne razine 3 ili više (AAI@EduHr je sigurnosna razina 2),
  • prvu prijavu u sustav za pojedinu pravnu osobu uvijek mora izvršiti osoba koja je ovlaštena za zastupanje te pravne osobe,
  • nakon što osoba ovlaštena za zastupanje izvrši prvu prijavu u ime pravne osobe, ona može dodavati tzv. povezane osobe koje operativno rade na pojedinoj projektnoj prijavi odnosno projektu.
Sve detalje vezano uz prijavu i korištenje sustava eFondovi možete pročitati u Korisničkim uputama za korištenje sustava eFondovi.

Projekti Sveučilišta

Sveučilište u Rijeci do sada je provelo tri infrastrukturna projekta sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj:

Trenutno je u provedbi jedan projekt sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda:

U promotivnom videu Kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku uključena su i dva projekta Sveučilišta u Rijeci: Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci te Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza.
accordion-block_5cd3e8f76efb9

Korisni linkovi