EU sljedeće generacije

EU sljedeće generacije obuhvaća niz mehanizama kojima su putem bespovratnih sredstava i zajmova osiguravaju dodatna sredstva za:

• Mehanizam za oporavak i otpornost je okosnica instrumenta EU sljedeće generacije kojim se državama članica dodjeljuju značajna sredstva namijenjena podupiranju reformi i ulaganja s ciljem suzbijanja učinaka pandemije COVID-19;
• Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (ReactEU) je inicijativa kojom se nastoji doprinijeti zelenom, digitalnom i stabilnom oporavku gospodarstva osiguravanjem dodatnih sredstava u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) te Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD);
• Obzor Europa je jedan od ključnih instrumenata Unije za jačanje europskog istraživačkog prostora, osnaživanje europske konkurentnosti, usmjeravanje i ubrzavanje digitalne i zelene tranzicije, europskog oporavka, pripravnosti i otpornosti te su za ispunjenje navedenih predviđena dodatna sredstva putem ovoga mehanizma;
• InvestEU objedinjuje financijske instrumente za potporu ulaganjima ključnim za gospodarski rast, kojim se osiguravaju jamstva iz proračuna EU sa Europskom investicijskom bankom u svojstvu glavnog investicijskog partnera uz koju izravan pristup EU jamstvu imaju nacionalne razvojne banke u državama članicama;
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj usmjeren je na smanjenje gospodarskih razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrednog sektora, a ovim mehanizmom predviđena su mu dodatna sredstva;
• Fond za pravednu tranziciju je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socio-ekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost s temeljnim ciljem omogućavanja lakše provedbe Europskog zelenog plana koji ima za svrhu EU učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine;
• RescEU je mehanizam koji je uspostavljen radi zaštite građana od katastrofa i upravljanja rizicima; predmetnim instrumentom uspostavljena je rezerva („rezerva rescEU”) koja uključuje flotu vatrogasnih zrakoplova i helikoptera, aviona za medicinsku evakuaciju kao i zalihe medicinske opreme i terenskih bolnica koje mogu odgovoriti na hitne zdravstvene situacije te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.

Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility) je financijski instrument iz kojeg će se državama članicama EU omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Temelj za isplatu novčanih sredstava iz Mehanizma je izrada nacionalnih planova za oporavak i otpornost u kojima su države članice morale predstaviti reforme koje planiraju ostvariti uz pomoć navedenih sredstava te povezana ulaganja uz unaprijed ispunjene preduvjete:

• Usklađenost sa prioritetima Europske unije;
• Identifikacija izazova specifičnih za svaku državu članicu;
• Podupiranje zelene tranzicije;
• Poticanje digitalne tranzicije.

Europska komisija potiče države članice na reforme i ulaganja u čiste tehnologije budućnosti, korištenje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske i resursne učinkovitosti, digitalizaciju i veću učinkovitost uprave, povećanje kapaciteta podatkovnih oblaka i sposobnosti razvijanja najodrživijih procesora, uvođenje brzih širokopojasnih usluga i održivih, lako dostupnih, pametnih prijevoznih sredstava te prekvalifikaciju i usavršavanje za podupiranje zelene i digitalne tranzicije.

Preduvjet za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost je usklađenost reformi i investicija unutar Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske sa sljedećim uvjetima:

• 37% sredstava mora biti usmjereno u investicije koje doprinose zelenoj tranziciji;
• Minimalno 20% sredstava mora biti usmjeren prema digitalnoj tranziciji;
• Poštivanje načela “Ne nanosi značajnu štetu” po pitanju klimatskih promjena za svaku pojedinu reformu i investiciju u Planu oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.

Krajem srpnja 2021. godine Vijeće EU je službeno prihvatilo hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), a Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine donijela zaključak kojim se intenzivira rad na provedbi aktivnosti i implementaciji Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.

Sukladno NPOO-u, sredstva na raspolaganju RH kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se najvećim dijelom raspodijeliti u gospodarstvo (54%) te obrazovanje, znanost i istraživanje (15%), dok će se preostali dio sredstava preusmjeriti u sektore javne uprave, pravosuđa, državne imovine, tržište rada i socijalne zaštite, zdravstvo i inicijativu obnove zgrada (područje Zagreba i Banovine koji su bili pogođeni potresima tijekom 2020. godine) s posebnim naglaskom na sektore gdje su posljedice krize i potrebe za jačanjem otpornosti na krizu najizraženije.

Republika Hrvatska je 28. rujna 2021. godine na temelju odobrenog završnog nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zaprimila prvu uplatu iz programa EU sljedeće generacije u visini od 818 milijuna eura (6,175 milijardi kuna).

Daljnje isplate predviđenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost će ovisiti o evaluaciji predloženih i realiziranih reformi i aktivnosti u sklopu NPOO-a. Više informacija o Planu i njegovoj strukturi dostupno je na službenoj stranici.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u sklopu NPOO-a je 31. kolovoza 2026. godine.

Za područje znanosti i visokog obrazovanja, odnosno za Sveučilište u Rijeci, najrelevantnija komponenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) jest 3. “Obrazovanje, znanost i istraživanje”.

Predviđenim reformama i investicijama teži se modernizirati sustav visokog obrazovanja na način da isti bude utemeljen na digitalizaciji obrazovnih procesa i kvalitetnoj obrazovnoj infrastrukturi te ojačati istraživački i inovacijski kapaciteti kroz unaprjeđenje sustava institucionalnog financiranja znanstvenog rada sveučilišta, uvođenje projektnog financiranja istraživanja i inovacija te unaprjeđenje sustava zapošljavanja, napredovanja i razvoja karijera u sustavu znanosti.

Sažetak ove komponente, odnosno njenih dijelova, koji su relevantni za Sveučilište i njegove sastavnice možete preuzeti ovdje.

• korištenje sustava moguće je samo uz prijavu kroz Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) tj. e-Građani;
• u sustav se nije moguće prijaviti putem AAI@EduHr identiteta već isključivo putem vjerodajnica sigurnosne razine 3 ili više (AAI@EduHr je sigurnosna razina 2);
• prvu prijavu u sustav za pojedinu pravnu osobu uvijek mora izvršiti osoba koja je ovlaštena za zastupanje te pravne osobe;
• nakon što osoba ovlaštena za zastupanje izvrši prvu prijavu u ime pravne osobe, ona može dodavati tzv. povezane osobe koje operativno rade na pojedinoj projektnoj prijavi odnosno projektu.

Svi pozivi u sklopu NPOO-a objavljuju se na mrežnim stranicama fondovieu. S obzirom da smo zaprimili nekoliko upita od strane voditelja projekata o načinu prijave istih u ime svojih organizacija izradili smo detaljne upute kako djelatnici Sveučilišta u Rijeci i njenih sastavnica mogu pristupiti prijavi projekta u ime svoje organizacije. Upute možete preuzeti ovdje.