Kako bi se ublažile gospodarske i društvene posljedice koju je prouzročila pandemija bolesti COVID-19, Europska unija je uvela privremeni instrument za poticanje oporavka pod nazivom EU sljedeće generacije (eng. NextGeneration EU – NGEU). NGEU je najveći paket poticaja ikad financiran u Europi, koji državama članicama EU treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize. Instrument se odnosi na razdoblje od 2021. do 2024. godine, stoga je pred države članice postavljen uvjet brze implementacije planiranih reformi i ulaganja.
„Zeleno, digitalno, otporno, jednako i snažno“ su primarni ciljevi kojima se teži provedbom NGEU. Aktivnosti su primarno usmjerene na potporu državama članicama za oporavak, ponovno pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja te u izvlačenje pouka iz krize (stvaranje novog zdravstvenog sustava, ojačani programi za istraživanje, razvoj i vanjsko djelovanje i sl.).
Mehanizmi NGEU
EU sljedeće generacije obuhvaća niz mehanizama, od kojih su neki novo-uspostavljeni, dok su za neke postojeće kroz NGEU osigurana dodatna sredstva:
- Mehanizam za oporavak i otpornost je okosnica instrumenta EU sljedeće generacije kroz koju će se državama članica dodijeliti značajna sredstva namijenjena podupiranju reformi i ulaganja radi suzbijanja učinaka pandemije COVID-19;
- Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (ReactEU) je inicijativa kojom se nastoji doprinijeti zelenom, digitalnom i stabilnom oporavku gospodarstva. Dodatna sredstva za ove ciljeve osigurana su u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) te Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).
- Obzor Europa je jedan od ključnih instrumenata Unije za jačanje europskog istraživačkog prostora, osnaživanje europske konkurentnosti, usmjeravanje i ubrzavanje digitalne i zelene tranzicije, europskog oporavka, pripravnosti i otpornosti. Kroz NGEU, osigurana su dodatna sredstva za ovaj program.
- InvestEU objedinjuje financijske instrumente za potporu ulaganjima ključnim za gospodarski rast, kojim se osiguravaju jamstva iz proračuna EU. Glavni investicijski partner je Europska investicijska banka, uz koju izravan pristup jamstvu EU-a imaju nacionalne razvojne banke u državama članicama.
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj je usmjeren na umanjenje gospodarskih razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrednog sektora, a kroz NGEU omogućena su dodatna sredstva.
- Fond za pravednu tranziciju je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu Europskog zelenog plana, čiji je cilj EU učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine.
- RescEU je mehanizam koji je uspostavljen radi zaštite građana od katastrofa i upravljanja rizicima. U sklopu Mehanizma, uspostavljena je rezerva („rezerva rescEU”) koja uključuje flotu vatrogasnih zrakoplova i helikoptera, aviona za medicinsku evakuaciju, kao i zalihe medicinske opreme i terenskih bolnica koje mogu odgovoriti na hitne zdravstvene situacije, te kemijski, biološki, radiološki i nuklearni incidenti.
Mehanizam za oporavak i otpornost
Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility) je financijski instrument iz kojeg će se državama članicama EU omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 723,8 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.
Temelj za isplatu novčanih sredstava iz Mehanizma je izrada nacionalnih planova za oporavak i otpornost, u kojima su države članice morale predstaviti reforme koje planiraju ostvariti uz pomoć navedenih sredstava te povezana ulaganja, uz unaprijed ispunjene preduvjete:
- Usklađenost sa prioritetima Europske unije
- Identifikacija izazova specifičnih za svaku državu članicu
- Podupiranje zelene tranzicije
- Poticanje digitalne tranzicije
Europska komisija potiče države članice na reforme i ulaganja u čiste tehnologije budućnosti, korištenje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske i resursne učinkovitosti, digitalizaciju i veću učinkovitost uprave, povećanje kapaciteta podatkovnih oblaka i sposobnosti razvijanja najodrživijih procesora, uvođenje brzih širokopojasnih usluga i održivih, lako dostupnih, pametnih prijevoznih sredstava te prekvalifikaciju i usavršavanje za podupiranje zelene i digitalne tranzicije.
Da bi se mogla koristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, reforme i investicije unutar Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske moraju biti usklađene sa sljedećim preduvjetima:
- 37% sredstava mora biti usmjereno u investicije koje doprinose zelenoj tranziciji;
- Minimalno 20% sredstava mora biti usmjeren prema digitalnoj tranziciji;
- Poštivanje načela “Ne nanosi značajnu štetu” po pitanju klimatskih promjena za svaku pojedinu reformu i investiciju u Planu oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.
Plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske
Krajem srpnja 2021. godine Vijeće EU je službeno prihvatilo hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), a Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine donijela zaključak kojim se intenzivira rad na provedbi aktivnosti i implementaciji Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.
Sukladno NPOO-u, sredstva na raspolaganju RH kroz Mehanizam za oporavak i otpornost će se preusmjeriti najveći dio sredstava u gospodarstvo (54%) te obrazovanje, znanost i istraživanje (15%), dok će se preostali dio sredstava preusmjeriti u sektore javne uprave, pravosuđa, državne imovine, tržište rada i socijalne zaštite, zdravstvo i inicijativu obnove zgrada (u području Zagreba i Banovine, koji su bili pogođeni potresima tijekom 2020. godine), s posebnim naglaskom na sektore gdje su posljedice krize i potrebe za jačanjem otpornosti na krizu najizraženije.
Republika Hrvatska je 28. rujna 2021. godine na temelju odobrenog završnog nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zaprimila prvu uplatu iz programa EU sljedeće generacije u visini od 818 milijuna eura (6,175 milijardi kuna).
Daljnje isplate predviđenih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost će ovisiti o evaluaciji predloženih i realiziranih reformi i aktivnosti u sklopu NPOO-a. Više informacija o Planu i njegovoj strukturi je dostupno na službenoj stranici.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u sklopu NPOO-a je 31. kolovoza 2026. godine.
Komponenta NPOO “Obrazovanje, znanost i istraživanje”
Za područje znanosti i visokog obrazovanja, odnosno za Sveučilište u Rijeci, najrelevantnija komponenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) jest 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje.
Predviđenim reformama i investicijama teži se modernizirati sustav visokog obrazovanja na način da isti bude utemeljen na digitalizaciji obrazovnih procesa i kvalitetnoj obrazovnoj infrastrukturi te se teže ojačati istraživački i inovacijski kapaciteti kroz unaprjeđenje sustava institucionalnog financiranja znanstvenog rada sveučilišta, uvođenje projektnog financiranja istraživanja i inovacija te unaprjeđenje sustava zapošljavanja, napredovanja i razvoja karijera u sustavu znanosti.
Sažetak ove komponente, odnosno njenih dijelova koji su relevantni za Sveučilište i njegove sastavnice, možete preuzeti ovdje (verzija 2, veljača 2023.).
Sustav fondovieu
Svi pozivi u sklopu NPOO-a objavljuju se na mrežnim stranicama fondovieu, putem koje se pristupa informatičkom sustavu namijenjenom prijavi i provedbi projekata u sklopu NPOO-a.
Korištenje navedenog sustava moguće je samo uz prijavu putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) tj. sustava e-Građani.
Prvu prijavu organizacije u sustav fondovieu uvijek izvršava čelnik organizacije. Detaljne upute kako to učiniti mogu se pronaći u Uputama za korištenje aplikacije NPOO fondovieu, na stranicama 6 – 10.
Ujedno, s obzirom da smo zaprimili nekoliko upita kako voditelji projekata mogu pristupiti prijavi projekata u ime svojih organizacija, izradili smo detaljne upute kako djelatnici Sveučilišta u Rijeci i njenih sastavnica mogu pristupiti prijavi projekta u ime svoje organizacije. Upute možete preuzeti ovdje.