Otvoreno Sveučilište

Na Sveučilištu u Rijeci osiguravamo i promičemo vrijednosti koje tvore istinsku ideju sveučilišta:

Povelja

Sveučilište u Rijeci je prvo od sveučilišta u Republici Hrvatskoj potpisalo Deklaraciju o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača (” The European Charter for Researchers”, ” The Code of Conduct for the Recruitment of Researchers”) i time prihvatilo inicijativu Europske komisije koja je 2005. godine usvojila ove dokumente s ciljem unaprjeđenja mogućnosti zapošljavanja i povećanja vrijednosti istraživačke karijere kao vitalnih elemenata strategije poticanja rasta ekonomije i zapošljavanja te uspostave europskog istraživačkog prostora. Također, prvi smo potpisnici Deklaracije o sudjelovanju u “Skupini za provedbu strategije ljudskih resursa” Europske komisije. Temeljem potpisanih Deklaracija, obvezali smo se na implementaciju ovih temeljnih dokumenta na Sveučilištu u Rijeci, što je i bio strateški cilj Sveučilišta definiran i kroz Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2007 – 2013: ” Istraživačko sveučilište vodi sustavnu brigu o svim stadijima istraživačke karijere: od mladih istraživača, preko nezavisnih istraživača do iskusnih istraživača. Sveučilište u Rijeci ugradit će u svoju regulativu i praksu te organizacijske i financijske instrumente sva načela Europske povelje o istraživačkim karijerama te Kodeksa o novačenju istraživača.” (str. 51).

Kodeks

Sveučilište u Rijeci uključeno je u pilot projekt implementacije Povelje i Kodeksa cilj kojega je provedba istraživanja o postojećem stanju te izrada interne analize i akcijskog plana. Projekt ‘Strategije ljudskih resursa u istraživanju’ prihvaćen je na sjednici Senata u listopada 2009. godine, a izvješće o provedenom istraživanju, interna analiza i akcijski plan na sjednici u lipnju 2010. godine.

Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je 17. svibnja 1973. godine, čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci. Od njegova osnutka do danas Sveučilištem je upravljalo 14 rektora/rektorica.

Snježana Prijić-Samaržija (2017. – 2025.)
Pero Lučin (2009. – 2017.)
Daniel Rukavina (2000. – 2009.)
Josip Brnić (1999. – 2000.)
Danilo Pavešić (1998. – 1999.)
Katica Ivanišević (1993. – 1998.)
Elso Kuljanić (1991. – 1993.)
Petar Šarčević (1989. – 1991.)
Mirko Krpan (1986. – 1989.)
Predrag Stanković (1984. – 1986.)
Slobodan Marin (1980. – 1984.)
Josip Deželjin (1978. – 1980.)
Zoran Kompanjet (1976. – 1978.)
Zorislav Sapunar (1973. – 1976.)

ZANIMLJIVOSTI O REKTORIMA

• Snježana Prijić-Samaržija ostat će zapamćena kao tek druga žena na čelu riječkoga sveučilišta, no posebna je i po tomu što je 2022. godine proglašena „ženom godine” prema izboru časopisa Zaposlena.
• Među rektorima samo je jedan dobitnik počasnog doktorata Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, kojemu je 2018. dodijeljen doktorat zbog posebnog doprinosa od trajnog značaja za razvoj institucije visokog obrazovanja te znanstveno-nastavnih kadrova, znanstvenog i zdravstvenog sustava u Hrvatskoj te ostvarenja značajnog i trajnog doprinosa hrvatskoj i svjetskoj znanosti.
• Na popisu čelnih ljudi Sveučilišta u Rijeci nalazi se i Katica Ivanišević, poznata kao prva rektorica Sveučilišta u Rijeci, ali i prva žena na rektorskoj funkciji u povijesti Hrvatske.
• Nakon što je završio svoj rektorski mandat, Petar Šarčević okrenuo se svijetu diplomacije i postao hrvatski veleposlanik u SAD-u (1992. – 1996.) te Švicarskoj i Lihtenštajnu (1996. – 2000.).