Dostupnost obrazovanja, osiguravanje jednakih mogućnosti za sve, briga za ranjive i podzastupljene skupine, promicanje različitosti, uključivosti i dostojanstva svake osobe temeljna su načela koja, uz naglašenu akademsku čestitost i javnu odgovornost, povećavaju autentičnu kvalitetu istraživačkog i obrazovnog rada i doprinose pravednosti u društvu.
Strategija Sveučilišta u Rijeci 2021. – 2025.

Njegujemo znatiželju, odvažnost, uključivost, različitost, participaciju i solidarnost kao nužne uvjete progresivnih i pravednih institucija.

Rodna ravnopravnost

Plan rodne ravnopravnosti

Sveučilište u Rijeci prvo je sveučilište u Republici Hrvatskoj koje je usvojilo institucijski Plan rodne ravnopravnosti, strateško-akcijski dokument koji osigurava mehanizme za postizanje institucijske kulture rodne ravnopravnosti i različitosti, integraciju rodne perspektive u studijske programe i transfer znanja o rodnoj ravnopravnosti u zajednicu, za unaprjeđenje kvalitete života i rada na Sveučilištu, ali i za osnaživanje rodne ravnopravnosti u razvoju karijera – u znanstvenom i umjetničkom istraživanju.

Planom rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci 2021. – 2025. riječko sveučilište želi se profilirati kao mjesto jednakih mogućnosti, mjesto koje uvažava različitost i uključivost te koje je sigurno i s nultom stopom tolerancije prema diskriminaciji, uznemiravanju i svim oblicima neravnopravnosti. Mjere Plana rodne ravnopravnosti odnose se na sve znanstveno/umjetničko-nastavne i sve ostale sastavnice Sveučilišta u Rijeci. Provedba aktivnosti za ostvarenje ciljeva Plana, osim na središnjoj, sveučilišnoj razini, odvija se i prati i pojedinačno na sastavnicama Sveučilišta u okviru rada Sveučilišnog Vijeća za rodnu ravnopravnost i drugih nadležnih tijela.

Dokument je izrađen u sklopu projekta Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima, akronim SPEAR (engl. Supporting and Implementing Plans for Gender Equality in Academia and Research), financiranom iz programa Obzor 2020.

Više o projektu SPEAR pročitajte OVDJE.

Vijeće za rodnu ravnopravnost

Na svojoj sjednici u srpnju 2021. godine Senat Sveučilišta u Rijeci, započeo je s aktivnostima Plana te osnovao sveučilišno Vijeće za rodnu ravnopravnost kao sveučilišno reprezentacijsko tijelo kojemu je svrha institucijsko praćenje i doprinos rodnoj ravnopravnosti na Sveučilištu u Rijeci i u široj zajednici.

Senat je u srpnju 2021. donio i Izjavu o uporabi rodno osjetljivog jezika kojim je podržana uporaba nediskriminirajućeg i uključivog jezika u svim pisanim dokumentima te pisanoj i usmenoj komunikaciji na Sveučilištu, Preporuku o unaprjeđenju rodne ravnoteže pri imenovanjima s ciljem osiguravanja raznolikosti perspektiva, talenata i vještina, a posljedično i povećanja kvalitete upravljanja, odlučivanja i rezultata te Odluku o prikupljanju, evidentiranju i obradi podataka razlučenih po spolu koji će takvi biti valjana empirijska podloga za institucijsku analizu i provedbu Plana rodne ravnopravnosti, izvještavanje i izradu rodno osviještenih politika.

U srpnju 2022. godine Vijeće za rodnu ravnopravnost donijelo je Smjernice o rodno uključivoj komunikaciji: Uporaba rodno osjetljiva jezika na Sveučilištu u Rijeci sa svrhom predstavljanja temeljnih odrednica rodno osjetljive i/ili rodno neutralne komunikacije te poticanja zajednice Sveučilišta u Rijeci na pronalaženje novih primjerenih komunikacijskih
rješenja.

Na prijedlog Vijeća za rodnu ravnopravnost Senat Sveučilišta u siječnju 2023. godine usvojio je Pravilnik o dodjeli nagrada i priznanja za razvoj i promicanje rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci te njegove izmjene u prosincu iste godine (pročišćeni tekst od 8. siječnja 2024.). Na temelju Pravilnika dodjeljuju se godišnje nagrade i priznanja osoblju i studentima/cama (pojedincima/kama ili grupama) te sastavnicama Sveučilišta u Rijeci (fakultetima, akademijama, odjelima, centrima, knjižnici i dr.) i Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci, odnosno studentskim zborovima sastavnica Sveučilišta u Rijeci, koji/e su predani/e provedbi planova za daljnje unapređenje rodne ravnopravnosti na Sveučilištu u Rijeci te doprinose poboljšanju rodne ravnopravnosti na Sveučilištu u Rijeci i/ili u društvu, izvođenjem određenog projekta ili inicijative i/ili aktivnim rodno osviještenim i uključivim djelovanjem.

Nagrade i priznanja za razvoj i promicanje rodne ravnopravnosti

Sigurno mjesto – bez spolnog uznemiravanja

Uznemiravanje, a posebno spolno uznemiravanje u bilo kojem obliku, suprotno je temeljnim vrijednostima na kojima počiva Sveučilište u Rijeci i ne smije se ni tolerirati ni ostati neispitano. U svojim aktima, od kojih Etički kodeks datira još iz 2003. godine, Sveučilište u Rijeci nedvosmisleno se odredilo prema neprihvatljivosti i osudi svih oblika spolnog uznemiravanja te utvrdilo etička i stegovna institucijska postupanja.

U nastavku ističemo neke od recentnijih inicijativa i aktivnosti koje se poduzimaju i provode s ciljem da Sveučilište u Rijeci bude „sigurno mjesto“, kako označavamo odgovorni javni prostor koji ne tolerira spolno uznemiravanje, prevenira ga i neodgodivo poduzima odgovarajuće postupke pomoći, podrške i ispitivanja prijava spolnog uznemiravanja.

U siječnju 2021. godine na Sveučilištu je osnovana i započela s radom sveučilišna radna skupina eksperata i studenata koja je izradila Smjernice za prevenciju i djelovanje u slučajevima spolnog uznemiravanja na Sveučilištu u Rijeci. Dokument je nastao s ciljem da se svakome na Sveučilištu olakša prepoznavanje spolnog uznemiravanja i primjerenog postupanja, a posebice u smislu prijavljivanja spolnog uznemiravanja, primanja i pružanja potrebne psihološke i druge institucijske podrške te učinkovitijeg djelovanja u sprječavanju spolnog uznemiravanja i zaštiti njegovih žrtava.

ožujka 2021. godine Vijeće časti Sveučilišta u Rijeci je izdalo Priopćenje kojim je ukazalo na odredbe Etičkog kodeksa o spolnom uznemiravanju i pozvalo sastavnice Sveučilišta u Rijeci da o nedopustivosti nasilja i važnosti poštivanja osobnog integriteta informiraju i kontinuirano educiraju svoje studente, zaposlenike i članove svojih tijela, da žrtvama uznemiravanja pružaju raspoloživu podršku i informiraju ih o njihovim pravima i mogućnostima te konačno, da ulažu u izgradnju internih resursa i u suradnje s nadležnim tijelima progona i podrške kako bi se osigurao najviši stupanj kapacitiranosti za borbu protiv navedenih štetnih ponašanja.

Nakon toga, 30. ožujka 2021., Senat Sveučilišta u Rijeci je donio Izjavu o politikama postupanja u vezi s prevencijom i zaštitom od spolnog uznemiravanja kojom je osudio sve oblike spolnog uznemiravanja te podržao sastavnice Sveučilišta u Rijeci na provođenje mjera i aktivnosti u cilju prevencije i suzbijanja spolnog uznemiravanja.

svibnja 2021. godine sveučilišni Senat usvojio je Plan rodne ravnopravnosti Sveučilište u Rijeci 2021. – 2025. u kojeg su izrijekom uvrštene i mjere usmjerene na prevenciju i suzbijanje spolnog uznemiravanja. Kao prvo hrvatsko sveučilište koje je usvojilo institucijski Plan rodne ravnopravnosti, riječko sveučilište želi se profilirati kao mjesto jednakih mogućnosti, mjesto koje uvažava različitost i uključivost te koje je sigurno i s nultom stopom tolerancije prema diskriminaciji, uznemiravanju i svim oblicima neravnopravnosti.

Prepoznajući nužnost suradnje javnog i civilnog djelovanja Sveučilište u Rijeci surađuje sa specijaliziranim nevladinim organizacijama, od kojih se u području spolnog uznemiravanja osobito ističe udruga SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava.

Na Sveučilištu se posebna pažnja posvećuje aktivnostima prevencije kroz znanost i umjetnost, otvorenu riječ i dijalog pa je:

u studenom 2020. godine, u organizaciji Ureda studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Rijeci, održana je online tribina o seksualnom uznemiravanju u akademskoj zajednici na kojoj se okupilo preko 110 studenata i članova akademske zajednice iz cijele Hrvatske
u ožujku 2021. godine u organizaciji Studentskog zbora Akademije primijenjenih umjetnosti, Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta i Centra za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, održana debata pod nazivom ”Oslobođena riječ: o spolnom uznemiravanju i zidu šutnje”
u ožujku 2021. Studentski kulturni centar Sveučilišta, kao reakciju na objavljene priče žena koje su doživjele nasilje u javnom prostoru, a koje su objavljene na portalu Bitna.si, organizirao umjetničku izložbu „Umjetnički impulsi otpora nasilju“, nakon koje su prikupljena sredstva donirana udruzi SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-CORONA-04-2086 “Life in the time of COVID-19 – Social implications on the security and well-being of vulnerable groups in the European context” na Pravnom fakultetu u Rijeci pokrenut program cjeloživotnog obrazovanja Pravo u zajednicikako bi se osnažila zaštita prava ranjivih građana i poboljšali uvjeti njihove socijalne uključenosti
u lipnju 2021. u okviru SPEAR projekta organizirano online događanje „Rasprava o provedbi Plana rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci“ (Discussion on the Implementation of UNIRI Gender Equality Plan) na kojem su, uz pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić, sudjelovali predstavnici dionika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, civilnog sektora i Sveučilišta u Rijeci, kao i predstavnici inozemnih sveučilišta, partnera u projektu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova prepoznala je Sveučilište u Rijeci kao primjer dobre prakse u smislu suočavanja s problemom spolnog uznemiravanja u području visokog obrazovanja.

Slijedom navedenih aktivnosti i inicijativa, Sveučilište u Rijeci će i budućim institucijskim iskoracima doprinositi ostvarenju jednakih mogućnosti, promicanju različitosti i povećanju inkluzivnih praksi na dobrobit sveučilišne zajednice i društva u cjelini.

Socijalna dimenzija visokog obrazovanja

Od Sorbonske deklaracije (1998.), preko Praškog (2001.), Berlinskog (2003.), Bergenskog (2005.), Londonskog (2007.), Leuvenskog (2009.) priopćenja, Budimpeštansko-bečke deklaracije (2010.), Bukureškog (2012.) priopćenja pa do Erevanskog (2015.) ističe se važnost socijalne dimenzije u visokom obrazovanju što proizlazi iz shvaćanja visokog obrazovanja kao javnog dobra koje treba biti priuštivo svima, neovisno o socio-ekonomskom položaju specifičnih društvenih skupina.

Plan mjera za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023.-2025.

Plan mjera temeljen je na europskom dokumentu Načela i smjernice za jačanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Europskom prostoru visokog obrazovanja (Principles and Guidelines to Strenghten the Social Dimension in Higher Education in the EHEA) koji je usvojen u sklopu Rimskog priopćenja 2020. godine. Zasniva se na smjernicama iz Izvješća o provedbi Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. – 2021., izvješća Eurydicea pod nazivom Ususret pravednosti i uključivosti u europskom visokom obrazovanju iz 2022. godine, Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2024. godine, koji su doneseni sukladno Odluci Vlade iz ožujka 2023. (NN 33/2023.).

Nova verzija dokumenta Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj (listopad 2024.)

Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja objavila je novu verziju dokumenta Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, a u sklopu provedbe Plana mjera za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. – 2025.

Nova verzija dokumenta dostupnog na gornjoj poveznici u odnosu na izvornik objavljen 2016. godine uvodi dvije dodatne ranjive skupine studenata, studente s dodatnim obiteljskim obvezama, odnosno one koji dolaze iz jednoroditeljskih obitelji ili obitelji bez roditelja, te donosi nove podatke o ostalih 17 skupina studenata.

Navedeni popis temelj je za provedbu različitih mjera za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kako na nacionalnoj razini tako i na razini visokih učilišta.

Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. – 2021.

Polazeći od europskog strateškog konteksta u kojemu se razvijaju nacionalne politike visokog obrazovanja, dostupnost, pristupačnost i priuštivost visokog obrazovanja postala su strateška obilježja recentnih hrvatskih strateško-programskih dokumenata koja svoj konačni izričaj dobivaju u prvoj sveobuhvatnoj nacionalnoj strategiji obrazovanja, Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14). Među glavnim strateškim ciljevima Strategije u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje navodi se „dostupnost visokog obrazovanja svima u skladu s osobnim sposobnostima“, dok je „uključivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan od prioriteta razvoja hrvatskog obrazovanja“. U skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14), Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja izradila je Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH, odnosno prijedlog konkretnih ciljeva, podciljeva i aktivnosti koje preuzimaju provesti ponajprije institucije i tijela u visokom obrazovanju, ali i drugi relevantni dionici u sustavu obrazovanja. Uz to, u Nacionalnom se planu predlažu se mjerljivi pokazatelji praćenja ostvarivanja strateških ciljeva i podciljeva.

accordion-block_a9feb44f5a69af4b0b6432d47c26245f

Dokumenti, upute i korisna literatura

Podrška studentima

Različite oblike podrške i pomoći studentima i djelatnicima riječkog sveučilišta pruža Sveučilišni savjetovališni centar (SSC). SSC je sastavnica Sveučilišta u Rijeci čije su usluge centra besplatne za korisnike. U okviru SSC-a djeluju Psihološko savjetovalište, Savjetovalište za akademsku prilagodbu i Savjetovalište za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere.

Psihološko savjetovalište

Studiranje, kao i svako drugo životno razdoblje, nosi sa sobom niz izazova i problema. Neke svladavamo lakše, sami ili uz podršku obitelji i prijatelja, dok neki u većoj mjeri ometaju naš svakodnevni život i zahtijevaju stručnu pomoć.

Psihološko savjetovalište Sveučilišnoga savjetovališnog centra pruža stručnu psihološku pomoć i podršku studentima i drugim članovima riječkog sveučilišta s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja.

Više informacija pronađi na mrežnim stranicama SSC-a: https://ssc.uniri.hr/savjetovanje-i-podrska/za-studente/psiholosko-savjetovanje

Savjetovalište za akademsku prilagodbu

Dostupnost obrazovanja na svim razinama pod jednakim uvjetima bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, uključujući i invaliditet, zajamčena je Ustavom Republike Hrvatske. Kako bi se svim studentima osigurali uvjeti za kvalitetno i jednako dostupno obrazovanje, Sveučilište u Rijeci je u sklopu Sveučilišnog savjetovališnog centra osnovalo Savjetovalište za akademsku prilagodbu, bivši
Ured za osobe s invaliditetom.

Ured je namijenjen svim studentima koji zbog bolesti, oštećenja ili poremećaja, imaju stalne, povremene ili privremene teškoće u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti. Ured pruža informacije, izravnu pomoć i podršku pri rješavanju specifičnih potreba studenata. Nastavnicima nastoji pružiti informacije o načinima prilagodbe akademskog okruženja potrebama studenata s invaliditetom i drugim teškoćama.

Više informacija pronađi na mrežnim stranicama SSC-a: https://ssc.uniri.hr/savjetovanje-i-podrska/za-studente/studiranje-uz-podrsku

Savjetovalište za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere

Savjetovalište za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere Sveučilišinog savjetovališnog centra pruža stručnu podršku studentima riječkog Sveučilišta s ciljem poticanja razvoja vještina upravljanja karijerom i poduzetničkih kompetencija, povećanja zapošljivosti i konkurentnosti studenata na tržištu rada te povezivanja studenata i potencijalnih poslodavaca.

Više informacija pronađi na mrežnim stranicama SSC-a: https://ssc.uniri.hr/savjetovanje-i-podrska/za-studente/upravljanje-karijerom/karijerno-savjetovanje